Sadržaj
Detekcija izmjena u digitalnim slikama
Sažetak
U današnje vrijeme kada većina ima pristup internetu, mnogo je netočnih informacija kao i fotografija koje su naknadno uređene te značajno odstupaju od originala. Uređene slike viđamo svakodnevno na društvenim mrežama, a ponekad toga nismo ni svjesni. Gotovo svaka fotografija koja se danas objavi u medijima je prethodno bila uređena u nekakvom programu (npr. Photoshop) u kojem bi se uklonili nekakvi manji nedostaci. Popularne osobe se nerijetko uporabom takvih alata nastoje prikazati na društvenim mrežama „ljepšim“ i „mlađim“ nego što stvarno jesu. Izmijene u fotografijama nisu nikakva novost, jedna od prvih fotografija koja je izmijenjena je fotografija Abrahama Lincolna iz 1860. godine. Na slici se glava bivšeg američkog predsjednika namontirala na tijelo od Johna C. Calhouna. Problem nastaje kada se izmijenjenim fotografijama nastoji prikriti istina kako bi se zavarala javnost ili kako bi se nekome naštetilo. Navest ćemo nekoliko načina na koje bismo mogli detektirati izmijenjenu sliku.
Jedna od prvih uređenih fotografija.
Digitalna fotografija
Prvu digitalnu fotografiju skenirao je Russell Kirsch 1957. godine, gotovo dvadeset godina prije nego li je Steve Sasson 1975. godine izumio digitalni fotoaparat. Analogne fotografije nastaju kada se film izloži svjetlosti, tada se u filmu događa kemijska reakcija koja se pohranjuje kao zapis na filmu. Za dobivanje digitalne fotografije potrebno je imati jako veliki broj senzora koji detektiraju jedan piksel u nekom trenutku, zatim se ti pikseli povezuju u smislenu sliku koja se na pohranjuje u memoriju u obliku jedinica i nula. U svrhu detekcije piksela koriste se CCD (Charge-coupled device) i CMOS (Complementary Metal Oxide Semiconductor) senzori.
Prva digitalna fotografija.
Detekcija vidom
Ponekad se fotografije koje su izmijenjene mogu lako detektirati ljudskim okom. Takve fotografije najčešće su djelo nekog amatera koji ne obraća dovoljno pažnje na detalje. Jedna od tehnika koja se pritom može koristi je da gledamo sjene na slici. Svjetlost bi na fotografiji za sve objekte trebala dolaziti iz istog smjera te bi se smjer sjena trebao poklapati. Ponekad uređivači zaborave dodati sjenu za objekt koji su dodali u sliku, tada je očito da je slika izmijenjena.
Poznate osobe nerijetko se znaju zaigrati previše u Photoshopu te prilikom uređivanja fotografije zanemare pozadinu. U tom slučaju možemo primijetiti niz nelogičnosti kao što je npr. zakrivljenost nekih objekata unutar slike.
Dodavanjem nekog objekta u sliku nerijetko se dogodi da se tonovi boja ne poklapaju te je na prvu moguće zaključiti kako se radi o uređenoj slici.
Ponekad osobe koje uređuju fotografiju koriste uzorke sa iste slike te ih postavljaju na određena mjesta kako bi sakrili neki detalj fotografije. Takvu metodu nije lako otkriti ljudskom oku, potrebno je tražiti uzorke koji se ponavljaju.
Iran je nakon neuspješnog testiranja raketa 2008. godine objavio izmijenjenu sliku kako bi prikrili neuspjeh. Raketa koja je dodana na sliku uzorak je rakete lijevo od nje.
Detekcija ljudskim okom moguća je kod lošije uređenih fotografija. Alati za uređivanje slike dovedeni su do te mjere da profesionalci s lakoćom mogu zavarati publiku. Tada za detekciju izmjena u slikama moramo koristiti druge metode.
Detekcija analizom metapodataka
Svaka fotografija danas ima svoje metapodatke. Analizom metapodataka možemo iščitati informacije koje se ne prikazuju na slici. U metapodacima znaju pisati GPS koordinate, datumi nastajanja fotografije, datum zadnje izmjene, uređaj s kojim je fotografija snimljena i slično. Treba imati na umu da je metapodatke moguće izbrisati i izmijeniti, stoga ovu metodu treba koristiti s oprezom. Ako se metapodaci očito razlikuju s fotografijom tada možemo zaključiti da se nešto sa slikom uređivalo. Na primjer ako na fotografiji vidimo Sunce, a u metapodacima je navedeno da je snimljena navečer, tada treba posumnjati da se nešto izmijenilo. Pritom treba razlikovati datum snimanja i datum stvaranja slike.
Metapodaci slike.
Detekcija razlike slika
U slučaju da raspolažemo s više slika moguće je upotrebom pojedinih alata te slike usporediti. Jedan od tih alata je ImageMagick kojeg je moguće besplatno preuzeti. Pokretanjem jednostavne linije koda u terminalu dolazi se do slike u kojoj možemo vidjeti međusobne razlike. Korištenjem takve metode možemo sa sigurnosti ustvrditi da je slika bila izmijenjena.
Razlika između dviju slika prikazana crvenom bojom na bijeloj slici.
Zaključak
Uz današnju tehnologiju nikada nije bilo lakše manipulirati informacijama. Nemoguće je sa sigurnošću tvrditi da neka slika nije izmijenjena. Ono što možemo je pronaći nekakve nedostatke u obradi slike pomoću kojih možemo zaključiti kako se slika uređivala. Uz podosta truda moguće je ukloniti sve tragove prema kojima bi se moglo otkrili je li slika bila izmijenjena.