Slijede razlike između dviju inačica stranice.
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
racfor_wiki:datoteke_i_datotecni_sustavi:freenet [2020/01/07 22:05] ismokovic Originalni tekst |
racfor_wiki:datoteke_i_datotecni_sustavi:freenet [2024/12/05 12:24] (trenutno) |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | ==== − Sadržaj ==== | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| - | |||
| - | * | ||
| - | |||
| - | [[: | ||
| ====== Freenet ====== | ====== Freenet ====== | ||
| Redak 49: | Redak 4: | ||
| ===== Sažetak ===== | ===== Sažetak ===== | ||
| - | The fact that we could even recover data from a formatted Hard Drive is kind of amazing. You choose (or not) to delete data, but it is still there, even if it is not that easy to read. | + | Freenet je platforma za objavu sadržaja i komunikaciju s visokom otpornošću na cenzuru. Glavna motivacija projekta je prava sloboda komunikacije i govora na internetu. Freenet dopušta bilo kome da objavljuje i dohvaća sadržaj potpuno anonimno. Nitko ne upravlja Freenet-om, pa čak ni njegovi tvorci, što čini cijelu platformu vrlo otpornom na manipulaciju i ometanje rada. Freenet velikom brzinom replicira i širi popularan sadržaj unutar svoje mreže što ga čini vrlo efikasnim. |
| - | + | ||
| - | The purpose of this paper is to understand how data recovery works. To do so, we explain the steps and some technics. We will go through how a sinister leading to a try for data recovery can occur. Then, we will see a method that could have been used by computer forensics experts in order to find traces. To finish, we will mention methods | + | |
| - | + | ||
| - | The reasons for those sinisters are numerous, but human mistakes are majorly involved. Peter Gutmann proposed through his papers an explanation of how this data could still be read on Hard Drives at that time, but also some advices to securely erase data. | + | |
| - | + | ||
| - | This paper is some kind of a warning | + | |
| - | Keywords: **recovery**; | + | Ključne riječi: Sigurnost, Raspodijeljeni sustavi, Anonimnost, Freenet |
| - | Uredi | ||
| ===== Uvod ===== | ===== Uvod ===== | ||
| Redak 83: | Redak 31: | ||
| ===== Ključevi ===== | ===== Ključevi ===== | ||
| - | Svakom sadržaju dignutom na Freenet mrežu dodjeljuje se ključ. Ključevi se koriste pri dohvatu sadržaja i igraju sličnu ulogu kao npr. URL na web-u. Postoje 2 glavne vrste ključeva: \\ | + | Svakom sadržaju dignutom na Freenet mrežu dodjeljuje se ključ. Ključevi se koriste pri dohvatu sadržaja i igraju sličnu ulogu kao npr. URL na web-u. Postoje 2 glavne vrste ključeva. |
| ==== CHK - Content Hash Key ==== | ==== CHK - Content Hash Key ==== | ||
| Redak 89: | Redak 38: | ||
| Content Hash Key (hr. Ključ sažetka sadržaja) su najosnovnija vrsta ključa. Oni se najčešće koriste za pohranu statičkog sadržaja kao npr. PDF dokumenti ili datoteke mp3 formata za koje ne očekujemo da će se mijenjati kroz vrijeme. Kada korisnik zatraži sadržaj CHK ključa, on uz upit priloži samo sažetak podataka. Nakon što mreža vrati podatke sadržaj, korisnik ih dekriptira korištenjem ključa za dekripciju. S obzirom na činjenicu da ključ za dekripciju nikada ne ulazi u sustav, nitko osim korisnika s CHK ključem ne može pristupiti tom sadržaju, čak ni čvorovi na kojima je taj sadržaj pohranjen. | Content Hash Key (hr. Ključ sažetka sadržaja) su najosnovnija vrsta ključa. Oni se najčešće koriste za pohranu statičkog sadržaja kao npr. PDF dokumenti ili datoteke mp3 formata za koje ne očekujemo da će se mijenjati kroz vrijeme. Kada korisnik zatraži sadržaj CHK ključa, on uz upit priloži samo sažetak podataka. Nakon što mreža vrati podatke sadržaj, korisnik ih dekriptira korištenjem ključa za dekripciju. S obzirom na činjenicu da ključ za dekripciju nikada ne ulazi u sustav, nitko osim korisnika s CHK ključem ne može pristupiti tom sadržaju, čak ni čvorovi na kojima je taj sadržaj pohranjen. | ||
| - | Svaki se CHK ključ sastoji od 3 dijela: | + | Svaki se CHK ključ sastoji od 3 dijela: |
| - sažetka podataka sadržaja | - sažetka podataka sadržaja | ||
| Redak 95: | Redak 44: | ||
| - postavki kriptografskog algoritma korištenog za enkripciju. | - postavki kriptografskog algoritma korištenog za enkripciju. | ||
| - | | + | CHK ključ se zapisuje u sljedećem formatu: |
| - | | + | < |
| + | CHK@sažetak, | ||
| + | </ | ||
| Primjer takvog ključa: | Primjer takvog ključa: | ||
| - | | + | < |
| + | CHK@SVbD9~HM5nzf3AX4yFCBc-A4dhNUF5DPJZLL5NX5Brs, | ||
| + | </ | ||
| - | ==== SSK - Signed Subspace Key \\ ==== | ||
| - | Signed Subspace Key (hr. Potpisani ključ potprostora) koristi se za sadržaj za koji se očekuje da će se mijenjati tijekom vremena, npr. freesite s vijestima koje se povremeno ažuriraju. Korisnici mogu pristupati sadržaju uz pomoć samo imena i ključa za dekripciju, no samo korisnici s tajnim ključem sadržaja može taj sadržaj i ažurirati. \\ | + | ==== SSK - Signed Subspace Key ==== |
| - | Svaki se SSK ključ sastoji od 5 dijelova: | + | Signed Subspace Key (hr. Potpisani ključ potprostora) koristi se za sadržaj za koji se očekuje da će se mijenjati tijekom vremena, npr. freesite s vijestima koje se povremeno ažuriraju. Korisnici mogu pristupati sadržaju uz pomoć samo imena i ključa za dekripciju, no samo korisnici s tajnim ključem sadržaja može taj sadržaj i ažurirati. |
| + | |||
| + | Svaki se SSK ključ sastoji od 5 dijelova: | ||
| - sažetka javnog ključa | - sažetka javnog ključa | ||
| Redak 117: | Redak 71: | ||
| SSK ključ se zapisuje u sljedećem formatu: | SSK ključ se zapisuje u sljedećem formatu: | ||
| - | | + | < |
| + | SSK@sažetak javnog ključa, ključ za dekripciju, postavke/ | ||
| + | </ | ||
| Primjer takvog ključa (dijelovi uklonjeni radi čitljivosti): | Primjer takvog ključa (dijelovi uklonjeni radi čitljivosti): | ||
| - | | + | < |
| + | SSK@GB3wuHmt[..]o-eHK35w, | ||
| + | </ | ||
| ===== Poznati napadi ===== | ===== Poznati napadi ===== | ||
| Redak 139: | Redak 98: | ||
| Ako napadač ima pristup prometu nekog čvora i može prepoznati ključeve sadržaja kojeg taj čvor traži, statističkim se metodama može dokazati da je neke od tih upita objavio sam čvor, čime se donekle narušuje anonimnost. | Ako napadač ima pristup prometu nekog čvora i može prepoznati ključeve sadržaja kojeg taj čvor traži, statističkim se metodama može dokazati da je neke od tih upita objavio sam čvor, čime se donekle narušuje anonimnost. | ||
| - | ===== Conclusion | + | ===== Zaključak |
| - | zaključak. | + | Iako nije savršen, Freenet je od velikog značaja u dijelovima svijeta gdje je sloboda govora ograničena. On omogućuje nesmetano širenje informacija bez straha od odavanja identiteta, koje bi moglo imati velike posljedice na pojedinca. |
| - | Uredi | ||
| ===== Sources ===== | ===== Sources ===== | ||
| - | [1] [[http://books.google.hr/books?id=mFJe8ZnAb3EC& | + | [1] [[https://citeseerx.ist.psu.edu/ |
| - | [2] [[http://www.google.com/books? | + | [2] [[https://en.wikipedia.org/wiki/ |
| - | [3] [[http://www.cogtech.usc.edu/publications/ | + | [3] [[https://freenetproject.org/|Freenet Project]] |