| Starije izmjene na obje strane
Starija izmjena
Novija izmjena
|
Starija izmjena
|
racfor_wiki:fingerprinting [2021/01/15 21:46]
dkeca [Shazam] |
racfor_wiki:fingerprinting [2023/06/19 18:17] (trenutno)
|
| Postupci i algoritmi mogu se kombinirati i povezivati, ali u jednom trenutku signal će se sigurno pretvoriti u spektralnu domenu gdje će se iz odnosa pojedinih frekvencijskih komponenti generirati otisak. Dosta popularna metoda za kreiranje jedinstvenog potpisa audio signala je korištenje spektrograma, tj. prikaz frekvencijskog spektra signala i njegove promijene u vremenu. Rezultat je graf u kojem je prikazan vremensko/frekvencijski odnos amplituda (intenziteta signala). Slika u nastavku prikazuje 2D i 3D spektrogram audio isječka iz snimke gitare korištene na laboratorijskim vježbama predmeta [[https://www.fer.unizg.hr/predmet/nmdos_a|Napredne metode digitalne obrade signala]] na [[https://www.fer.unizg.hr|FER-u]]. | Postupci i algoritmi mogu se kombinirati i povezivati, ali u jednom trenutku signal će se sigurno pretvoriti u spektralnu domenu gdje će se iz odnosa pojedinih frekvencijskih komponenti generirati otisak. Dosta popularna metoda za kreiranje jedinstvenog potpisa audio signala je korištenje spektrograma, tj. prikaz frekvencijskog spektra signala i njegove promijene u vremenu. Rezultat je graf u kojem je prikazan vremensko/frekvencijski odnos amplituda (intenziteta signala). Slika u nastavku prikazuje 2D i 3D spektrogram audio isječka iz snimke gitare korištene na laboratorijskim vježbama predmeta [[https://www.fer.unizg.hr/predmet/nmdos_a|Napredne metode digitalne obrade signala]] na [[https://www.fer.unizg.hr|FER-u]]. |
| |
| | {{ :racfor_wiki:gitara.wav |Snimka gitare}} |
| {{ :racfor_wiki:racfor_wiki:spectrogram.jpg?700 |Spektrogram snimke gitare}} | {{ :racfor_wiki:racfor_wiki:spectrogram.jpg?700 |Spektrogram snimke gitare}} |
| |
| Za proučavanje karakteristika audio signala nije potreban cijeli spektar. Niske harmonike obilježuje pozadinska buka i šum, npr. let aviona u prolazu, a visoki harmonici značajni su za zvukovni doživljaj, ne toliko bitan za prepoznavanje i izvlačenje značajki iz spektra. Prema tome, signali se propuštaju kroz pojasni propust odbacujući visoke i niske frekvencije. Pojas koji ostaje otprilike je u intervalu: [300, 2000] Hz. Prilikom mapiranja vrhova može se koristiti Locality Sensitive Hashing algoritam čija je glavna ideja da se bliske točke koje se ne razlikuju previše mapiraju u istu lokaciju. | Za proučavanje karakteristika audio signala nije potreban cijeli spektar. Niske harmonike obilježuje pozadinska buka i šum, npr. let aviona u prolazu, a visoki harmonici značajni su za zvukovni doživljaj, ne toliko bitan za prepoznavanje i izvlačenje značajki iz spektra. Prema tome, signali se propuštaju kroz pojasni propust odbacujući visoke i niske frekvencije. Pojas koji ostaje otprilike je u intervalu: [300, 2000] Hz. Prilikom mapiranja vrhova može se koristiti [[wp>Locality-sensitive hashing]] algoritam čija je glavna ideja da se bliske točke koje se ne razlikuju previše mapiraju u istu lokaciju. |
| Cilj je da i nakon što audio signali prođu kroz određene postupke i korake kompresije, podaci budu i dalje prepoznatljivi i da se može prepoznati originalni zapis. | Cilj je da i nakon što audio signali prođu kroz određene postupke i korake kompresije, podaci budu i dalje prepoznatljivi i da se može prepoznati originalni zapis. |
| Brojne aplikacije na mobilnim uređajima implementiraju postupak pretraživanja po zvuku, tj. na dani audio signal daju povratnu informaciju o sadržaju i identificiraju signal. Postupak se dijeli u nekoliko koraka: mikrofonom na uređaju snima se audio signal, kreira se reprezentativan uzorak iz pjesme ili melodije te se provjerava njegovo postojanje u bazi pjesama/biblioteci. Ukoliko je signal prepoznat, korisniku se prikazuju informacije. Uspješne aplikacije su [[wp>Shazam]], [[wp>SoundHound]] i [[wp>ACRCloud]]. Neke aplikacije omogućuju prihvaćenje korisnički generiranih zvukova i audio signala (npr. osoba pjeva neku pjesmu) i na temelju njih vraćaju popis najsličnijih originalnih pjesama.<sup>[8]</sup> | Brojne aplikacije na mobilnim uređajima implementiraju postupak pretraživanja po zvuku, tj. na dani audio signal daju povratnu informaciju o sadržaju i identificiraju signal. Postupak se dijeli u nekoliko koraka: mikrofonom na uređaju snima se audio signal, kreira se reprezentativan uzorak iz pjesme ili melodije te se provjerava njegovo postojanje u bazi pjesama/biblioteci. Ukoliko je signal prepoznat, korisniku se prikazuju informacije. Uspješne aplikacije su [[wp>Shazam]], [[wp>SoundHound]] i [[wp>ACRCloud]]. Neke aplikacije omogućuju prihvaćenje korisnički generiranih zvukova i audio signala (npr. osoba pjeva neku pjesmu) i na temelju njih vraćaju popis najsličnijih originalnih pjesama.<sup>[8]</sup> |
| | [[https://www.youtube.com/watch?v=9WoM2bHfr48&feature=youtu.be|Sons of war]] |{{:racfor_wiki:sons_of_war.png?150|Sons of war}}| [[https://www.youtube.com/watch?v=Xs-HbHCcK58|I'll Be There for You (Theme from "Friends')]] |{{:racfor_wiki:friends.png?150|I'll Be There for You (Friends)}}| | | [[https://www.youtube.com/watch?v=9WoM2bHfr48&feature=youtu.be|Sons of war]] |{{:racfor_wiki:sons_of_war.png?150|Sons of war}}| [[https://www.youtube.com/watch?v=Xs-HbHCcK58|I'll Be There for You (Theme from "Friends')]] |{{:racfor_wiki:friends.png?150|I'll Be There for You (Friends)}}| |
| ===== Digital video fingerprinting ===== | ===== Digital video fingerprinting ===== |
| //Video fingerprinting// postupak je u kojem program iz ulaznog videa ili filma izvlači, prepoznaje i na kraju kombinira i grupira pojedine komponente u otisak. Kao što je slučaj i kod ljudskog otiska prsta te audio otiska, dodijeljena oznaka je jedinstvena jer se temelji na specifičnim optičkim značajkama videa i može poslužiti prilikom usporedbe digitalnih video sadržaja. Različite verzije istog video materijala imat će različite otiske pomoću kojih ih možemo klasificirati. Za razliku od postavljanja digitalnog vodenog žiga ( eng. //digital watermarking//), koji nakon postavljanja može identificirati kopije videa nastale tek nakon umetanja, referentni video otisak može se kreirati od bilo koje kopije ili verzije. Postupak kreiranja i korištenja sličan je onome akustičnog otiska.\\ | //Video fingerprinting// postupak je u kojem program iz ulaznog videa ili filma izvlači, prepoznaje i na kraju kombinira i grupira pojedine komponente u otisak. Kao što je slučaj i kod ljudskog otiska prsta te audio otiska, dodijeljena oznaka je jedinstvena jer se temelji na specifičnim optičkim značajkama videa i može poslužiti prilikom usporedbe digitalnih video sadržaja. Različite verzije istog video materijala imat će različite otiske pomoću kojih ih možemo klasificirati. Za razliku od postavljanja digitalnog vodenog žiga ( eng. //digital watermarking//), koji nakon postavljanja može identificirati kopije videa nastale tek nakon umetanja, referentni video otisak može se kreirati od bilo koje kopije ili verzije. Postupak kreiranja i korištenja sličan je onome akustičnog otiska.<sup>[9]</sup>\\ |
| Primjena digitalnog video otiska prisutna je kod [[wp>Digital rights management|DRM-a]], i to naročito na području distribucije nedopuštenih sadržaja na internetu. Ukoliko objavljivači ili poslužitelji sadržaja (filmski studio ili korisnički stvorene stranice) primijete da neki od objavljenih videa sadrži registriran otisak, mogu provesti neku od radnji: ukloniti video sa stranice, ispraviti neke od značajki, zatražiti odštetu. Osim toga, može se pratiti učestalost prikazivanja pojedinog videa i koliko je često pristupano istom. Postupak se često kombinira s audio otiskom, naročito kada se kombinira i spaja više jedinstvenih video ili audio materijala. Samo jedan postupak određivanja otiska ne bi možda primijetio postojanje kombinacije sadržaja ili bi dao krivu informaciju. Kada bi audio i video otisak bili iz različitih izvora, prikazani sadržaj smatrao bi se sumnjivim. Prilikom prevođenja filma na druge jezike, audio otisak bi bio kompliciran jer bi se morao stvarati za svaki prijevod i verziju, s druge strane, sinkronizacija nema utjecaj na sam video sadržaj tako da se slobodno može zadržati samo jedan video otisak koji vrijedi za sve prijevode. Osim u filmske, video otisak koristi se i u forenzičke svrhe u kriminalistici prilikom distribucije videozapisa snimljenih od strane terorista, krađi, javnih eksperimenata, silovanja, zlostavljanja, itd. Postupci prepoznavanja, vađenja i kombiniranja značajki iz videa razlikuju se, neka od rješenja poznatih firmi:\\ | Primjena digitalnog video otiska prisutna je kod [[wp>Digital rights management|DRM-a]], i to naročito na području distribucije nedopuštenih sadržaja na internetu. Ukoliko objavljivači ili poslužitelji sadržaja (filmski studio ili korisnički stvorene stranice) primijete da neki od objavljenih videa sadrži registriran otisak, mogu provesti neku od radnji: ukloniti video sa stranice, ispraviti neke od značajki, zatražiti odštetu. Osim toga, može se pratiti učestalost prikazivanja pojedinog videa i koliko je često pristupano istom. Postupak se često kombinira s audio otiskom, naročito kada se kombinira i spaja više jedinstvenih video ili audio materijala. Samo jedan postupak određivanja otiska ne bi možda primijetio postojanje kombinacije sadržaja ili bi dao krivu informaciju. Kada bi audio i video otisak bili iz različitih izvora, prikazani sadržaj smatrao bi se sumnjivim. Prilikom prevođenja filma na druge jezike, audio otisak bi bio kompliciran jer bi se morao stvarati za svaki prijevod i verziju, s druge strane, sinkronizacija nema utjecaj na sam video sadržaj tako da se slobodno može zadržati samo jedan video otisak koji vrijedi za sve prijevode. Osim u filmske, video otisak koristi se i u forenzičke svrhe u kriminalistici prilikom distribucije videozapisa snimljenih od strane terorista, krađi, javnih eksperimenata, silovanja, zlostavljanja, itd. Postupci prepoznavanja, vađenja i kombiniranja značajki iz videa razlikuju se, neka od rješenja poznatih firmi:\\ |
| * //ivitec (intelligent video technologies)//\\ Razvoj sustava pod nazivom //Adaptive Video Fingerprinting// na platformi //MediaSeeker Core Platform// s kojim se naglašava da sadržaj videa prilikom stvaranja i izvlačenja značajki uvelike utječe na otisak, i da bi se stvaranje otiska trebalo prilagoditi tome. Tako se razlikuje količina detalja ovisno o svrsi: za internet videozapise gdje do izražaja ne dolaze toliko detalji nije potreban detaljni pregled i traženje otiska, dok s druge strane postoji analiza na razini slika, gdje svaka slika videa ima ulogu u otisku zbog potrebe za detaljima.\\ | * //ivitec (intelligent video technologies)//\\ Razvoj sustava pod nazivom //Adaptive Video Fingerprinting// na platformi //MediaSeeker Core Platform// s kojim se naglašava da sadržaj videa prilikom stvaranja i izvlačenja značajki uvelike utječe na otisak, i da bi se stvaranje otiska trebalo prilagoditi tome. Tako se razlikuje količina detalja ovisno o svrsi: za internet videozapise gdje do izražaja ne dolaze toliko detalji nije potreban detaljni pregled i traženje otiska, dok s druge strane postoji analiza na razini slika, gdje svaka slika videa ima ulogu u otisku zbog potrebe za detaljima.<sup>[10]</sup>\\ |
| * //Compex//\\ Razvoj tehnologije koja otiske čini otpornima na distorziju, neovisno o formatu ulaznog videa. Osigurana velika preciznost pretraživanja baze otisaka uz veliku brzinu. Osim toga, sustav je robustan na svakakve smetnje ili distorzije koje bi se mogle pojaviti u videu i imati utjecaj na generiranje i pretraživanje otisaka. U tu skupinu spada otpornost na razne šumove, promijene svjetline i boje, kontrasta, osvjetljenja, itd.\\ | * //Comexp//\\ Razvoj tehnologije koja otiske čini otpornima na distorziju, neovisno o formatu ulaznog videa. Osigurana velika preciznost pretraživanja baze otisaka uz veliku brzinu. Osim toga, sustav je robustan na svakakve smetnje ili distorzije koje bi se mogle pojaviti u videu i imati utjecaj na generiranje i pretraživanje otisaka. U tu skupinu spada otpornost na razne šumove, promijene svjetline i boje, kontrasta, osvjetljenja, itd.<sup>[12]</sup>\\ |
| * //Visioforge//\\ U svojem rješenju kombinira postupke analize scene, praćenja objekata i estimacije pokreta kako bi se identificirala kopija videa neovisno o rezoluciji, tipu enkodiranja ili formatu datoteke. Tehnologiju se može primijeniti na videozapise s //Youtube-a// u cilju zaštite prava, arhive videa smanjile bi količinu podataka i izbacile duplikate, piratski sadržaj, praćenje i prepoznavanje sadržaja reklama, itd. | * //Visioforge//\\ U svojem rješenju kombinira postupke analize scene, praćenja objekata i estimacije pokreta kako bi se identificirala kopija videa neovisno o rezoluciji, tipu enkodiranja ili formatu datoteke. Tehnologiju se može primijeniti na videozapise s //Youtube-a// u cilju zaštite prava, arhive videa smanjile bi količinu podataka i izbacile duplikate, piratski sadržaj, praćenje i prepoznavanje sadržaja reklama, itd.<sup>[13]</sup> |
| |
| ===== Browser fingerprinting ===== | ===== Browser fingerprinting ===== |
| * //Device fingerprinting//: infomarcije o medijskim uređajima na računalu | * //Device fingerprinting//: infomarcije o medijskim uređajima na računalu |
| * //Audio fingerprinting//: zvučne značajke računala | * //Audio fingerprinting//: zvučne značajke računala |
| Kombiniranjem svih tih podataka, korisnicima se mogu točnije i preciznije nuditi pojedini sadržaji za koje se smatra da će mu privući pažnju i personalizirati //online// doživljaj. Osim toga, podaci mogu koristiti u sprečavanju [[wp>Denial-of-service attack|Denial-of-service attack (DDoS)]] napada ili pokušaja krađe identiteta. Na ovaj način, u istragama, potajno se prati ljude bez njihovog znanja o tome.\\ | Kombiniranjem svih tih podataka, korisnicima se mogu točnije i preciznije nuditi pojedini sadržaji za koje se smatra da će mu privući pažnju i personalizirati //online// doživljaj. Osim toga, podaci mogu koristiti u sprečavanju [[wp>Denial-of-service attack|Denial-of-service attack (DDoS)]] napada ili pokušaja krađe identiteta. Na ovaj način, u istragama, potajno se prati ljude bez njihovog znanja o tome.<sup>[15]</sup>\\ |
| Zbog ispravnog rada web stranica, nije moguće poništiti skripte koje se vrte u pozadini i stalno prikupljaju podatke, ali se te iste skripte mogu zbuniti i pokušati prevariti tehnikama generalizacije i nasumičnosti. //AvastAntiTrack// alat je koji generira navedena svojstva i na taj način skriva prave privatne informacije. Osim toga, mogu se koristiti preglednici koji imaju ugrađene //anti-fingerprinting// postupke: [[wp>Tor (anonymity network)|Tor Browser]] koristi generalizaciju, [[wp>Brave (web browser)|Brave Browser]] nasumičnost, a [[wp>Firefox]] neke specifične skripte. Kao jedno od najsigurnijih rješenja koje kombinira generaliziranje i nasumičnost ističe se [[wp>Avast Secure Browser]]. Nabrojani načini zaštite:\\ | Zbog ispravnog rada web stranica, nije moguće poništiti skripte koje se vrte u pozadini i stalno prikupljaju podatke, ali se te iste skripte mogu zbuniti i pokušati prevariti tehnikama generalizacije i nasumičnosti. //AvastAntiTrack// alat je koji generira navedena svojstva i na taj način skriva prave privatne informacije.<sup>[14]</sup> Osim toga, mogu se koristiti preglednici koji imaju ugrađene //anti-fingerprinting// postupke: [[wp>Tor (anonymity network)|Tor Browser]] koristi generalizaciju, [[wp>Brave (web browser)|Brave Browser]] nasumičnost, a [[wp>Firefox]] neke specifične skripte. Kao jedno od najsigurnijih rješenja koje kombinira generaliziranje i nasumičnost ističe se [[wp>Avast Secure Browser]]. Nabrojani načini zaštite:\\ |
| * tajni (eng. //incognito//) način rada | * tajni (eng. //incognito//) način rada |
| * instalacija sigurnosnih //plug-in-ova// | * instalacija sigurnosnih //plug-in-ova// |
| * //anti-malware// alati | * //anti-malware// alati |
| * posebni web preglednici\\ | * posebni web preglednici\\ |
| Od 2017 godine, web preglednik koji ostavlja najviše otisaka je [[wp>Microsoft Edge]]. Ostali preglednici su Firefox, [[wp>Google Chrome]], [[wp>Internet Explorer]] i [[wp>Safari (web browser)|Safari]]. Na mobilnim uređajima ističu se Google Chrome, [[wp>Opera Mini]], Firefox, Edge i Safari.\\ | Od 2017 godine, web preglednik koji ostavlja najviše otisaka je [[wp>Microsoft Edge]]. Ostali preglednici su Firefox, [[wp>Google Chrome]], [[wp>Internet Explorer]] i [[wp>Safari (web browser)|Safari]]. Na mobilnim uređajima ističu se Google Chrome, [[wp>Opera Mini]], Firefox, Edge i Safari.<sup>[16]</sup>\\ |
| [[https://amiunique.org|AmIUnique]] stranice je koja prikupi i vrati podatke o otisku računala i korištenog web preglednika. Slike u tablici u nastavku pokazuju rezultate otiska različitih web preglednika i dva različita računala. Ističe se podatak o web pregledniku, vremenskoj zoni, operacijskom sustavu i korištenom jeziku.\\ | [[https://amiunique.org|AmIUnique]] stranice je koja prikupi i vrati podatke o otisku računala i korištenog web preglednika. Slike u tablici u nastavku pokazuju rezultate otiska različitih web preglednika i dva različita računala. Ističe se podatak o web pregledniku, vremenskoj zoni, operacijskom sustavu i korištenom jeziku.\\ |
| ^ Web preglednik ^ Prijenosno računalo ^ Jedinstvenost ^ | ^ Web preglednik ^ Prijenosno računalo ^ Jedinstvenost ^ |
| ^ //battery// | - | charging: true, chargingTime: 0, dischargingTime: true | | ^ //battery// | - | charging: true, chargingTime: 0, dischargingTime: true | |
| ===== Zaključak ===== | ===== Zaključak ===== |
| | Stvaranjem otiska digitalne datoteke dobivamo njezinu jedinstvenu oznaku. Ta oznaka može nam poslužiti za brže usporedbe i prijenos podataka kao i za uklanjanje kopija i ponovljivosti. Postupak kreiranja i praćenja otiska primjenu pronalazi u očuvanju autorskih prava video i audio sadržaja te u otkrivanju plagijata. U računalnoj forenzici otisak ukazuje na izmjene i modifikacije datoteke, a otiskom web preglednika mogu se pratiti "sumnjive" aktivnosti na računalima. |
| ===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== |
| |
