| Starije izmjene na obje strane
Starija izmjena
Novija izmjena
|
Starija izmjena
|
racfor_wiki:malware:malware [2020/01/06 22:45]
dcikovic [Trojanci] |
racfor_wiki:malware:malware [2024/12/05 12:24] (trenutno)
|
| ==== Implementacijske tehnike ==== | ==== Implementacijske tehnike ==== |
| |
| <font 14px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Hakeri mogu koristiti tehnike uvođenja zlonamjernih programa u sustav iskorištavanjem ranjivosti u sigurnosnim funkcijama operativnog sustava i softvera. Ranjivosti omogućuju malwareima prodor na računala žrtve i pokretanje na istom. Ranjivost se može gledati kao greška u koda ili logici rada različitih programa. Te greške je teško izbjeći zbog široke funkcionalnosti operativnih sustava i aplikacija. Implementacija malwarea putem web stranica postala je jedna od najpopularnijih tehnika zaraze. Tehnika se zasnuje činjenici o ranjivosti Internet preglednika. Zaražene datoteke i programske skripte pozicioniraju se na web stranice te kada korisnik uđe na zaraženu stranicu, program preuzima zaražene datoteke na korisničko računalo preko i pokreće ih. Da bi se zarazio što veći broj računala, potrebno je što veće iskušenje samih korisnika da posjete web stranicu. To se može postići, na primjer, slanjem neželjene poruke koja sadrži adresu zaražene stranice. Postoje i manji Trojanci koji su dizajnirani za preuzimanje i pokretanje većih. Oni ulaze u računalo preko ranjivosti sustava i nakon toga preuzimaju i instaliraju druge zlonamjerne komponente s Interneta. Takvi Trojanci često mijenjaju postavke preglednika u najmanje sigurne da bi otvorili put nekim većim Trojancima.</font> | <font 14px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Hakeri mogu koristiti tehnike uvođenja zlonamjernih programa u sustav iskorištavanjem ranjivosti u sigurnosnim funkcijama operativnog sustava i softvera. Ranjivosti omogućuju malwareima prodor na računala žrtve i pokretanje na istom. Ranjivost se može gledati kao greška u kodu ili logici rada različitih programa. Te greške je teško izbjeći zbog široke funkcionalnosti operativnih sustava i aplikacija. Implementacija malwarea putem web stranica postala je jedna od najpopularnijih tehnika zaraze. Tehnika se zasnuje činjenici o ranjivosti Internet preglednika. Zaražene datoteke i programske skripte pozicioniraju se na web stranice te kada korisnik uđe na zaraženu stranicu, program preuzima zaražene datoteke na korisničko računalo preko Interneta i pokreće ih. Da bi se zarazio što veći broj računala, potrebno je što veće iskušenje samih korisnika da posjete web stranicu. To se može postići, na primjer, slanjem neželjene poruke koja sadrži adresu zaražene stranice. Postoje i manji Trojanci koji su dizajnirani za preuzimanje i pokretanje većih. Oni ulaze u računalo preko ranjivosti sustava i nakon toga preuzimaju i instaliraju druge zlonamjerne komponente s Interneta. Takvi Trojanci često mijenjaju postavke preglednika u najmanje sigurne da bi otvorili put nekim većim Trojancima.</font> |
| |
| |
| ==== Suspicious packer ==== | ==== Suspicious packer ==== |
| |
| <font 12px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Zlonamjerni programi se često komprimiraju koristeći razne metode u kombinaciji s enkripcijom datoteka kako bi se spriječila njihova detekcija pomoću antivirusnih programa metodama reverznog inženjerstva i ometala analiza njihovog ponašanja. Postoje različiti načini sprečavanja raspakiranja spakiranih datoteka, na primjer, zlonamjerni program se može potpuno dešifrirati samo određenog dana u tjednu. Suspicious packeri se razlikuju prema vrsti i broju pakera koji se koriste u postupku kompresije datoteke. Razlikujemo MultiPacked, RarePacker, SuspiciousPacker ponašanja.</font> | <font 14px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Zlonamjerni programi se često komprimiraju koristeći razne metode u kombinaciji s enkripcijom datoteka kako bi se spriječila njihova detekcija pomoću antivirusnih programa metodama reverznog inženjerstva i ometala analiza njihovog ponašanja. Postoje različiti načini sprečavanja raspakiranja spakiranih datoteka, na primjer, zlonamjerni program se može potpuno dešifrirati samo određenog dana u tjednu. Suspicious packeri se razlikuju prema vrsti i broju pakera koji se koriste u postupku kompresije datoteke. Razlikujemo MultiPacked, RarePacker, SuspiciousPacker ponašanja.</font> |
| |
| |
| ==== Zlonamjerni alati ==== | ==== Zlonamjerni alati ==== |
| |
| <font 12px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Zlonamjerni alati su zlonamjerni programi osmišljeni za automatsko stvaranje virusa, crva ili Trojanaca, provođenje DoS napada na udaljenim poslužiteljima, hakiranje drugih računala itd. Za razliku od virusa, crva i Trojanaca, zlonamjerni softver u ovom podrazredu ne predstavlja izravnu prijetnju za računalo na kojem se pokreće , a zlonamjerni teret programa isporučuje se samo na izravni nalog korisnika. Razlikujemo tako Constructor, DoS, Email-Flooder, Flooder, HackTool, Hoax, VirTool, Spoofer i još drugih.</font> | <font 14px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Zlonamjerni alati su zlonamjerni programi osmišljeni za automatsko stvaranje virusa, crva ili Trojanaca, provođenje DoS napada na udaljenim poslužiteljima, hakiranje drugih računala itd. Za razliku od virusa, crva i Trojanaca, zlonamjerni softver u ovom podrazredu ne predstavlja izravnu prijetnju za računalo na kojem se pokreće , a zlonamjerni teret programa isporučuje se samo na izravni nalog korisnika. Razlikujemo tako Constructor, DoS, Email-Flooder, Flooder, HackTool, Hoax, VirTool, Spoofer i još drugih.</font> |
| |
| |
| ===== Anti-malware programi ===== | ===== Anti-malware programi ===== |
| |
| <font 12px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Anti-malware dio je softvera koji štiti sustav od infiltracije zlonamjernog softvera. Takvi programi rade na principu da detektiraju malware na računalu, sigurno ga uklone i očiste štetu koju je napravio na računalu. Neki programi za zaštitu blokiraju web stranice koje su kreirane s namjerom isporuke zlonamjernog programa na računalo. Anti-malware programi se neprekidno pokreću u pozadini i brzo i efikasno djeluje na sve pokušaje instaliranja malwarea na računalo. Za anti-malware možemo reći da je naprednija verzija antivirusnih programa. Postoje razne tehnike kojima se detektiraju zlonamjerni programi.\\ | <font 14px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Anti-malware dio je softvera koji štiti sustav od infiltracije zlonamjernog softvera. Takvi programi rade na principu da detektiraju malware na računalu, sigurno ga uklone i očiste štetu koju je napravio na računalu. Neki programi za zaštitu blokiraju web stranice koje su kreirane s namjerom isporuke zlonamjernog programa na računalo. Anti-malware programi se neprekidno pokreću u pozadini i brzo i efikasno djeluje na sve pokušaje instaliranja malwarea na računalo. Za anti-malware možemo reći da je naprednija verzija antivirusnih programa. Postoje razne tehnike kojima se detektiraju zlonamjerni programi.\\ |
| Programi koji koriste heurističku analizu provode ovaj algoritam izvršavajući programske naredbe sumnjivog programa unutar virtualnog okruženja, gdje se simulira i gleda što bi se dogodilo kada bi se zlonamjerni program pokrenuo na stvarnom računalu. Nakon toga analizira aktivnosti poput replikacije, upisivanja podataka u datoteke i pokušaje sakrivanja postojanja zlonamjernih datoteka. Kada se otkrije jedna ili više navedenih akcija, sumnjiva datoteka se označi kao potencijalni virus. Druga heuristička metoda, poznata kao statička heuristička analiza, uključuje dekompajliranje sumnjivog programa i ispitivanje njegova izvornog koda. Taj se kôd uspoređuje s virusima koji su već poznati i nalaze se u heurističkoj bazi podataka. Ako određeni postotak izvornog koda odgovara bilo čemu u heurističkoj bazi podataka, kod se označava kao moguća prijetnja.</font> | Programi koji koriste heurističku analizu provode ovaj algoritam izvršavajući programske naredbe sumnjivog programa unutar virtualnog okruženja, gdje se simulira i gleda što bi se dogodilo kada bi se zlonamjerni program pokrenuo na stvarnom računalu. Nakon toga analizira aktivnosti poput replikacije, upisivanja podataka u datoteke i pokušaje sakrivanja postojanja zlonamjernih datoteka. Kada se otkrije jedna ili više navedenih akcija, sumnjiva datoteka se označi kao potencijalni virus. Druga heuristička metoda, poznata kao statička heuristička analiza, uključuje dekompajliranje sumnjivog programa i ispitivanje njegova izvornog koda. Taj se kôd uspoređuje s virusima koji su već poznati i nalaze se u heurističkoj bazi podataka. Ako određeni postotak izvornog koda odgovara bilo čemu u heurističkoj bazi podataka, kod se označava kao moguća prijetnja.</font> |
| |
| <font 12px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Sandboxing testiranje otkriva zlonamjerni softver njegovim izvršavanjem u izoliranom okruženju na računalu. Malware „misli“ da ima potpuni pristup računalu, ali se on izvodi u izoliranom prostoru. U tom okruženju promatra se njegovo ponašanje i izlazne aktivnosti. Sigurnosne mjere temelje se na otkrivanju potpisa tako da se traže obrasci koji su slični poznatim primjerima malwarea. Ukoliko se ustanove neke sličnosti, anti-malware će ga ukinuti. Međutim, postoje neki malwarei koji su dovoljno pametni da prepoznaju da se izvode u sandboxu i nastoje se ponašati što bolje kako ih se ne bi prepoznalo.</font> | <font 14px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Sandboxing testiranje otkriva zlonamjerni softver njegovim izvršavanjem u izoliranom okruženju na računalu. Malware „misli“ da ima potpuni pristup računalu, ali se on izvodi u izoliranom prostoru. U tom okruženju promatra se njegovo ponašanje i izlazne aktivnosti. Sigurnosne mjere temelje se na otkrivanju potpisa tako da se traže obrasci koji su slični poznatim primjerima malwarea. Ukoliko se ustanove neke sličnosti, anti-malware će ga ukinuti. Međutim, postoje neki malwarei koji su dovoljno pametni da prepoznaju da se izvode u sandboxu i nastoje se ponašati što bolje kako ih se ne bi prepoznalo.</font> |
| |
| <font 12px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Anti-malware programi imaju i mogućnost da nakon što prepoznaju štetan softver da ga i uklone. Međutim, neki malwarei su napravljeni tako da naprave štetu računalu ako ih se ukloni. Tada anti-malware programi stavljaju štetan program u karantenu čime se sprečava nanošenje štete i omogućava da se zlonamjerni softver ručno ukloni.</font> | <font 14px/Verdana,Geneva,sans-serif;;inherit;;inherit>Anti-malware programi imaju i mogućnost da nakon što prepoznaju štetan softver da ga i uklone. Međutim, neki malwarei su napravljeni tako da naprave štetu računalu ako ih se ukloni. Tada anti-malware programi stavljaju štetan program u karantenu čime se sprečava nanošenje štete i omogućava da se zlonamjerni softver ručno ukloni.</font> |
| |
| {{ :racfor_wiki:malware:497309-636058282941992656-16x9.jpg?nolink&600x404 }} | {{ :racfor_wiki:malware:497309-636058282941992656-16x9.jpg?nolink&600x404 |497309-636058282941992656-16x9.jpg}} |
| |
| |
