Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice.

--- racfor_wiki:seminari:forenzika_linux_datotecnih_sustava [2023/01/08 01:23]
iz51628 [Linux log datoteke]
+++ racfor_wiki:seminari:forenzika_linux_datotecnih_sustava [2024/12/05 12:24] (trenutno)
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 ===== Sažetak =====
-Linux datotečni sustav je hijearkijska kolekcija datoteka čiji je glavni cilj organizirati podatke u memoriji na disku ili partijici. Glavne zadaće su je upravljanje imenima, veličinom, kreacijom datoteka, držanje informacija o datoteci i još mnogo. Razlozi za postojanje datotečnog sustava su zbog sačuvanja podataka koji se nalaze na RAM memoriji računala gdje se tijekom gašenja ti sami podaci brišu zbog nedostatka napajanja, također zbog cijene RAM memorije naspram memorije tvrdog diska ili pak SSD memorije. Poznavajući linux datotečni sustav moemo pristupici podacima o korisniku i samom sustavu koji se koristi.
+Linux datotečni sustav je hijerarhijska kolekcija datoteka čiji je glavni cilj organizirati podatke u memoriji na disku ili particiji. Glavne zadaće su je upravljanje imenima, veličinom, kreacijom datoteka, držanje informacija o datoteci i još mnogo. Razlozi za postojanje datotečnog sustava su zbog sačuvanja podataka koji se nalaze na RAM memoriji računala gdje se tijekom gašenja ti sami podaci brišu zbog nedostatka napajanja, također zbog cijene RAM memorije naspram memorije tvrdog diska ili pak SSD memorije. Poznavajući linux datotečni sustav možemo pristupiti podacima o korisniku i samom sustavu koji se koristi.
 Linuxov datotečni sustav se sastoji od nekoliko sekcija:
@@ Redak 7: / Redak 7: @@
   - particije ili dijela memorije koja ima posebni datotečni sistem
-Ključne riječi: Linux, linux datotečni sustav, linux logs, memorija
+Ključne riječi: Linux, linux datotečni sustav, linux logs
+==== Video ====
+Link na video ukoliko ga želite pogledati
+https://ferhr-my.sharepoint.com/:v:/g/personal/iz51628_fer_hr/EcQcmttdx99OlP-IgWz9868B5umZIWWPJVVAe4FdQBEreA?e=t5z3Y1
 ===== Osnovne funkcije datotečnog sustava =====
-Glavna funkcija datotečnog sustava je pohrana non-volatile podataka na disk. Datotečni sustavi moraju imati metode imeonavanja i organizacije podataka. Time se definira kako bi se trebala nazivati datoteka, duine imena i koji znakovi se mogu koristiti za imenovanje. Organizacijom definira logilke struktura podataka na disku kako se pohranjuju te datoteke. Metapodaci su sljedeća struktura koju moraju datotečni sustavi imati. Metapodaci omogućuju definiraju koju strukturu podataka treba sustav koristiti za podržavanje hijearshijske strukture direktorija, sturkture koje odlučuju koji dijelovi diska su slobodni ili zauzeti. Metapodaci također upravljaju sa bitnim podacima od datoteka poput vremena kreacije, zadnje modifikacije, veličine datoteke i putanje do te datoteke.
+Glavna funkcija datotečnog sustava je pohrana non-volatile podataka na disk. Datotečni sustavi moraju imati metode imenovanja i organizacije podataka. Time se definira kako bi se trebala nazivati datoteka, dužine imena i koji znakovi se mogu koristiti za imenovanje. Organizacijom definira logičke struktura podataka na disku kako se pohranjuju te datoteke. Metapodaci su sljedeća struktura koju moraju datotečni sustavi imati. Metapodaci omogućuju definiraju koju strukturu podataka treba sustav koristiti za podržavanje hijerarhijske strukture direktorija, strukture koje odlučuju koji dijelovi diska su slobodni ili zauzeti. Metapodaci također upravljaju s bitnim podacima od datoteka poput vremena kreacije, zadnje modifikacije, veličine datoteke i putanje do te datoteke.
-Datotečni sustavi zahtjevaju API (Application Programming Interface) koje omogućuju pozive sistemskih funkcije gdje sistemske funckije mogu upravljati objektima poput datoteka i direktorija. API omogućuju kreaciju, modifikaciju, premještanje i brisanje, ali i algoritme za pronalazak datoteka.
+Datotečni sustavi zahtijevaju API (Application Programming Interface) koje omogućuju pozive sistemskih funkcije gdje sistemske funkcije mogu upravljati objektima poput datoteka i direktorija. API omogućuju kreaciju, modifikaciju, premještanje i brisanje, ali i algoritme za pronalazak datoteka.
 Linux datotečni sustav ima i sigurnosti dio u sebi gdje datoteku može vidjeti samo jedan korisnik koji ju je kreirao može i vidjeti osim ako je ne podjeli, no osim toga korisnik nije u mogućnosti vidjeti od drugih korisnika datoteke kao i od operacijskog sustava.
 {{:racfor_wiki:datoteke_i_datotecni_sustavi:linux-file-system.png?400|}}
-Linux koristi softwaresku implementaciju u dva dijela kako bi ostvatio sve ove funkcionalnosti i osigurao bolju sistemsku i programersku efikasnost.
+Linux koristi softwaresku implementaciju u dva dijela kako bi ostvario sve ove funkcionalnosti i osigurao bolju sistemsku i programersku efikasnost.
-Prvi dio ove implemtacije je Linux virtualni datotečni sustav koji omogućuje listu komandi za jezgru operacijskog sustava za pristup svim tipovima datotečnih sustava. Virtualni datotečni sustav poziva upravljačke programe za pristup različitim datotečnim sustavima. Upravljački programi za pristup datotečnim sustavima su drugi dio implementacije koji isčitavaju listu komandi specifičnih za neki datotečni sustav na particiji ili dijelu memorije.
+Prvi dio ove implementacije je Linux virtualni datotečni sustav koji omogućuje listu komandi za jezgru operacijskog sustava za pristup svim tipovima datotečnih sustava. Virtualni datotečni sustav poziva upravljačke programe za pristup različitim datotečnim sustavima. Upravljački programi za pristup datotečnim sustavima su drugi dio implementacije koji iščitavaju listu komandi specifičnih za neki datotečni sustav na particiji ili dijelu memorije.
 ===== Struktura direktorija =====
-Struktura direktorija opisana je FHS (Linux Filesystem Hierarchy Standard). [broj]
+Struktura direktorija opisana je FHS (Linux Filesystem Hierarchy Standard).
-Stuktura počinje od korijenskog tj. root direktorija koji se označava sa (/).
+Struktura počinje od korijenskog tj. root direktorija koji se označava sa (/).
 Za lakši prikaz svih direktorija možemo instalirati tree.
@@ Redak 37: / Redak 41: @@
 ==== Boot ====
-/boot direktorij sadrži datoteke potrebne za pokretanje sustava stoga nije preproučljivo dirati datoteke iz ovog direktorija.
+/boot direktorij sadrži datoteke potrebne za pokretanje sustava stoga nije preporučljivo dirati datoteke iz ovog direktorija.
 ==== Dev ====
@@ Redak 63: / Redak 67: @@
   * 19181 - je datum zadnje promjene šifre
   * 0 - minimalni broj dana između promjena šifre
-  * 99999 - maximalni broj dana izmeu promjena šifre
+  * 99999 - maksimalni broj dana izmđeu promjena šifre
   * 7 - warning za preostali broj dana do promjene šifre
   * _ - koliko dana preostaje nakon što je šifra neaktivna da se korisnički račun obriše
@@ Redak 73: / Redak 77: @@
 ==== Lib ====
-/lib direktorij je prostor unutar kojeg se nalaze sve biblioteke koje naše aplikacije mogu koristiti. Unutar direktorija nalaze se dijelovi koda koje aplikacije koriste za crtanje po ekranu, kontrolu nad periferijom, pisanje podataka na hard disk. Premda ima više /lib direktorija ovaj direktorij je usko vezan za jezgrine module koji su ključni za komunikaciju sa upravljačkim programima vezanim za video, zvučnu karticu, Wi-Fi i slično.
+/lib direktorij je prostor unutar kojeg se nalaze sve biblioteke koje naše aplikacije mogu koristiti. Unutar direktorija nalaze se dijelovi koda koje aplikacije koriste za crtanje po ekranu, kontrolu nad periferijom, pisanje podataka na hard disk. Premda ima više /lib direktorija ovaj direktorij je usko vezan za jezgrine module koji su ključni za komunikaciju s upravljačkim programima vezanim za video, zvučnu karticu, Wi-Fi i slično.
 ==== Media ====
-/media direktorij u kojemu se nalaze mediji koje smo priključili našem računalu poput USB stick ili esternog hard diska. Preko ovog direktorija moemo pristupiti memoriji koja se nalazi na njima.
+/media direktorij u kojemu se nalaze mediji koje smo priključili našem računalu poput USB stick ili eksternog hard diska. Preko ovog direktorija možemo pristupiti memoriji koja se nalazi na njima.
 ==== Opt ====
-/opt direktorij je prostor gdje će se kod koji smo odlučii izvršiti se nalaziti. Aplikacije će se naći u /opt/bin dok će biblioteke potrebne biti u /opt/lib direktoriju.
+/opt direktorij je prostor gdje će se kod koji smo odlučili izvršiti se nalaziti. Aplikacije će se naći u /opt/bin dok će biblioteke potrebne biti u /opt/lib direktoriju.
 ==== Proc ====
@@ Redak 88: / Redak 91: @@
 ==== Sbin ====
-/sbin direktorij uvelike je sličan /bin direkotiju, no sadrži i neke komadne koje korisnik ne moe, stoga komande iz /sbin može Superuser koji moe pirmjerice pokrenuti komandu adduser kako bi stvorio novog korisnika.
+/sbin direktorij uvelike je sličan /bin direktoriju, no sadrži i neke komadne koje obični korisnik ne može, stoga komande iz /sbin može Superuser koji može primjerice pokrenuti komandu adduser kako bi stvorio novog korisnika.
 ==== Usr ====
@@ Redak 101: / Redak 104: @@
 ==== Tmp ====
 /tmp je direktorij unutar kojeg imamo privremene podatke od aplikacija koje ukoliko trebaju te podatke mogu ih iskoristiti. Unutar njega možemo i pohraniti neke podatke bez odobrenja Superusera.
 ==== Var ====
-/var direktorij sadrži direktorije poput zapisa događaja na računalu u /var/log direktoriju. Osim zapisnika događaja može imati i podatke koji su na čekanju za ispis na printeru koji je povezan sa našim računalom, e-mail koji je u čekanju dok se šalje korisnicima našeg sustava. Unutar /var direktorija možemo pronaći i cache memorije gdje se pohrane cachevi od naših aplikacija ili web preglednika koje koristimo.
+/var direktorij sadrži direktorije poput zapisa događaja na računalu u /var/log direktoriju. Osim zapisnika događaja može imati i podatke koji su na čekanju za ispis na printeru koji je povezan s našim računalom, e-mail koji je u čekanju dok se šalje korisnicima našeg sustava. Unutar /var direktorija možemo pronaći i cache memorije gdje se pohrane cachevi od naših aplikacija ili web preglednika koje koristimo.
 ===== Tipovi linux datotečnog sustava =====
-Linux zbog svojih različitih upravljačkih programa upravo ima mogućnost pristupa različitim datotečnim sustavima. Linux je u mogućnosti čitati više različitih datotečnih sustava ukoliko imamo particije sa različitim datotečnim sustavima.
+Linux zbog svojih različitih upravljačkih programa upravo ima mogućnost pristupa različitim datotečnim sustavima. Linux može čitati više različitih datotečnih sustava ukoliko imamo particije s različitim datotečnim sustavima.
 ==== EXT, EXT2, EXT3, EXT4 datotečni sustav ====
-EXT znači Extended File System. Primarno razvijena za MINIX OS. EXT2 je prvi linux datotečni sustav koji omogućuje upravljanje 2 TiB podataka. Dužina imena datoteka više nije bila limitirana u karakterima, već u byteovima i to 255. Glavna dva problema EXT2 su bili korupcija datoteka u slučaju da dođe do gubitka napajanja prilikom pisanja na disk i gubitak peformansi ukoliko jedan datoteka je razdvojena na više dijelova na više lokacija u disku.
+EXT znači Extended File System. Primarno razvijena za MINIX OS. EXT2 je prvi linux datotečni sustav koji omogućuje upravljanje 2 TiB podataka. Dužina imena datoteka više nije bila limitirana u karakterima, već u byteovima i to 255. Glavna dva problema EXT2 su bili korupcija datoteka u slučaju da dođe do gubitka napajanja prilikom pisanja na disk i gubitak performansi ako jedna datoteka je razdvojena na više dijelova na više lokacija u disku.
 Ext3 je prvi datotečni sustav generacije koji je omogućio dnevnike. Dnevnici su zapisi metapodataka i sadržaj datoteke prije nego se promjene pohrane u glavnom sustavu, no omogućuje sačuvanje podataka ukoliko dođe do pada sustava. Postoje tri načina rada dnevnika:
   - Journal (čuvaju se i podaci i metapodaci mijenjanih datoteka
@@ Redak 115: / Redak 115: @@
   - Ordered (kompromis između dvije opcije, čuvaju se samo metapodaci no promjene se prvo zapisuju u dnevnik, a tek onda na disk
 Ext4 se razvio 2008. godine i omogućuje 16TiB maksimalnu veličinu datoteke i maksimalnu dužinu imena datoteke od 255 byteova.
 ==== JFS datotečni sustav ====
 JFS (Journaled File System) razvijen je od IBM za AIX Unix sisteme. JFS je alternativa za Ext4 ukoliko sustav ima manje resursa budući da je sustav više pogodan za procesore gdje je napajanje i brzina manja.
@@ Redak 126: / Redak 125: @@
 ==== FAT32, NTFS ====
-FAT32 (File Allocation Table) je datotečni sustav koji je u mogućnosti podržati datoteke do 4GB te ga svi operacijski sustavi današnjice podžavaju, prvobitno određen za DOS i Windows operacijske sustave. NTFS (New Technology File System) razvio se za Windows OS kako bi riješio problem veličine datoteka koji je FAT32 imao te osigurao  efikasnije korištenje prostora i imao je sustav vođenja dnevnika čime je kompenzirao oštećenje podataka u slučaju gubitka napajanja sustava ili greške sustava koja uništi memoriju. NTFS za razliku od FAT32 nije kompatibilan sa nekim operacijskim sustavima i programima te neke od stavki nije moguće ostvariti na drugim tipovima diskova za pohranu memorije.
+FAT32 (File Allocation Table) je datotečni sustav koji može podržati datoteke do 4 GB te ga svi operacijski sustavi današnjice podržavaju, prvobitno određen za DOS i Windows operacijske sustave. NTFS (New Technology File System) razvio se za Windows OS kako bi riješio problem veličine datoteka koji je FAT32 imao te osigurao  efikasnije korištenje prostora i imao je sustav vođenja dnevnika čime je kompenzirao oštećenje podataka u slučaju gubitka napajanja sustava ili greške sustava koja uništi memoriju. NTFS za razliku od FAT32 nije kompatibilan s nekim operacijskim sustavima i programima te neke od stavki nije moguće ostvariti na drugim tipovima diskova za pohranu memorije.
 ===== Forenzika linux datotečnog sustava =====
-Za forenziku linux datotečnog sustava morali bismo se prvobitno dobro upoznati sa cijelom organizacijom datotečnog sustava linux OS. Poznavanje gdje je nalaze volatile podaci, log datoteke i mnoge druge informacije ključni su za istragu i pronalazak napadača ili stanja žrtve prije ili poslije napada.
+Za forenziku linux datotečnog sustava morali bismo se prvobitno dobro upoznati s cijelom organizacijom datotečnog sustava linux OS. Poznavanje gdje je nalaze volatile podaci, log datoteke i mnoge druge informacije ključni su za istragu i pronalazak napadača ili stanja žrtve prije ili poslije napada.
 ==== Shell komande ====
   - dmseg -> komanda s kojom želimo saznati informacije o upravljačkim programima u jezgri sustava prilikom pokretanja i sve poruke prilikom postavljanja tih upravljačkih programa. '' dmseg | grep -i eth0 ''
-  - fsck -> naredbe sa kojom možete provjeriti konzistentnost datotečnog sustava ukoliko ga treba popraviti
+  - fsck -> naredbe s kojom možete provjeriti konzistentnost datotečnog sustava ako ga treba popraviti
-  - history -> naredba koja može biti korisna ukoliko želite vidjeti koje su zadnjih n komandi bile pokrenute na sustavu
+  - history -> naredba koja može biti korisna ako želite vidjeti koje su zadnjih n komandi bile pokrenute na sustavu
   - netstat -> prikupljanje liste trenutno aktivnih mrežnih konekcija
   - nc -> netcat naredba koja se koristi za skeniranje portova konekcija, prijenos i čitanje podataka tijekom konekcije
@@ Redak 143: / Redak 141: @@
 '' sudo cat /var/log/messages ''
-Jan  8 01:36:28 zugislav NetworkManager[297]: <info>  [1673138188.5320] dhcp4 (enp0s3):   address 10.0.2.15
+Jan  8 01:36:28 zugislav NetworkManager[297]:   [1673138188.5320] dhcp4 (enp0s3):   address 10.0.2.15
 Datum, ime hosta uređaja,  jezgra sustava ili servis (primjerice NetworkManager), PID, poruka prema sustavu
   * /var/log/lastlog -> ispis zadnjih login podataka
-  * /var/log/bot.log -> sadrži infromacije pohranjene tijekom pokretanja sustava i što se događa sa sustavom tijekom pokretanja gdje [  OK/FAILED   ] označava stanje prilikom pokretanja određenog modula.
+  * /var/log/bot.log -> sadrži informacije pohranjene tijekom pokretanja sustava i što se događa sa sustavom tijekom pokretanja gdje [  OK/FAILED   ] označava stanje prilikom pokretanja određenog modula.
 ===== Zaključak =====
-Za istraživanje i prikupljanje podataka o žrtvi i napadaču te pronalazak takvih informacija računalni detektivi moraju razumijeti datotečni sustav linux operacijskog sustava. Hijearhija direktorija i značenje direktorija te koji je sadržaj datoteka u direktorijima omogućuju lakši pronalazak forenzičkih informacija. Poznavajući različite datotečne sustave ukoliko postoji način oporavka podataka možemo vratiti dio podataka, no osim poznavanja različitih alata za istragu možemo se poslužiti različitim shell naredbama kako bismo saznali stanje sustava i pročitali log datoteke i saznali što se događa na našem uređaju.
+Za istraživanje i prikupljanje podataka o žrtvi i napadaču te pronalazak takvih informacija računalni detektivi moraju razumjeti datotečni sustav linux operacijskog sustava. Hijerarhija direktorija i značenje direktorija te koji je sadržaj datoteka u direktorijima omogućuju lakši pronalazak forenzičkih informacija. Poznavajući različite datotečne sustave ako postoji način oporavka podataka možemo vratiti dio podataka, no osim poznavanja različitih alata za istragu možemo se poslužiti različitim shell naredbama kako bismo saznali stanje sustava i pročitali log datoteke i saznali što se događa na našem uređaju.
 ===== Literatura =====
@@ Redak 173: / Redak 169: @@
 [9] [[https://www.techtarget.com/searchwindowsserver/definition/swap-file-swap-space-or-pagefile]]
-[10] [[https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/RacFor-Filesystem-Slides-v10-pp.pdf]]
+[10] [[https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/RacFor-Filesystem-Slides-v10-pp.pdf | Računalna forenzika - Forenzika datotečnih sustava, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 2022.]]
 [11] [[https://www.cyberciti.biz/faq/understanding-etcpasswd-file-format/]]

racfor_wiki/seminari/forenzika_linux_datotecnih_sustava.1673140980.txt.gz · Zadnja izmjena: 2024/12/05 12:23 (vanjsko uređivanje)