Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice.
| Starije izmjene na obje strane
Starija izmjena
Novija izmjena
|
Starija izmjena
|
racfor_wiki:seminari2023:ranjivost_dronova [2024/01/21 23:10]
ipavic [Nezaštićeni komunikacijski kanali] |
racfor_wiki:seminari2023:ranjivost_dronova [2024/12/05 12:24] (trenutno)
|
| ===== Nezaštićeni komunikacijski kanali ===== | ===== Nezaštićeni komunikacijski kanali ===== |
| |
| Glavna i najveća ranjivost dronova je korištenje nezaštićenih komunikacijskih kanala koji također predstavljaju značajnu ranjivost svake tehnologije. Dronovi često prikupljaju, šalju ili prenose podatke, uključujući slike, videozapise ili geolokacije, putem bežičnih mreža. Ako ova komunikacija nije adekvatno zaštićena, napadači mogu lako presresti i analizirati sve podatke koji su uključeni u komunikaciju. Još veći rizik od presretanja je manipulacija podacima. Naime napadači mogu stvarne podatke poslati na udaljeni server ili ih obrisati, a na njihovo mjesto zapisati lažne podatke kojima ugrožavaju sigurnost i korisnost samog drona. | Glavna i najveća ranjivost dronova je korištenje nezaštićenih komunikacijskih kanala koji također predstavljaju značajnu ranjivost svake tehnologije. Dronovi često prikupljaju, šalju ili prenose podatke, uključujući slike, videozapise ili geolokacije, putem bežičnih mreža. Ako ova komunikacija nije adekvatno zaštićena, napadači mogu lako presresti i analizirati sve podatke koji su uključeni u komunikaciju. Još veći rizik od presretanja je manipulacija podacima. Naime napadači mogu stvarne podatke poslati na udaljeni server ili ih obrisati, a na njihovo mjesto zapisati lažne podatke kojima ugrožavaju sigurnost i korisnost samog drona. |
| |
| Jedan od najčešćih napada koji koristi nezaštićene komunikacijske kanale je ometanje radiofrekvencije. Radiofrekvencija povezuje dron sa zemaljskom stanicom ili daljinskim upravljačem. Radio frekvencije koje se koriste za upravljanje dronovima su u rasponu od 2.4 GHz do 5.8 GHz, pri čemu su 2.4 GHz i 5.8 GHz najčešće korištene. Napadač može pokušati identificirati frekvenciju radnog kanala i uskladiti se s tom frekvencijom. Ako to uspije, može iskoristiti takozvani "ometač radiofrakvencije" koji emitira snažne signale na istoj frekvenciji kao ciljani uređaj. Kombinacija emitiranih signala preplavljuje prijemnik, sprječavajući ga da dekodira bilo koje ciljane signale. Slika 1 prikazuje generalizirani scenarij napada ometanjem radiofrakvencije. Ovim napadom dron postaje nedostupan i više nije moguće njime upravljati. | Jedan od najčešćih napada koji koristi nezaštićene komunikacijske kanale je ometanje radiofrekvencije. Radiofrekvencija povezuje dron sa zemaljskom stanicom ili daljinskim upravljačem. Radiofrekvencije koje se koriste za upravljanje dronovima su u rasponu od 2.4 GHz do 5.8 GHz, pri čemu su 2.4 GHz i 5.8 GHz najčešće korištene. Napadač može pokušati identificirati frekvenciju radnog kanala i uskladiti se s tom frekvencijom. Ako to uspije, može iskoristiti takozvani “ometač radiofrekvencije” koji emitira snažne signale na istoj frekvenciji kao ciljani uređaj. Kombinacija emitiranih signala preplavljuje prijemnik, sprječavajući ga da dekodira bilo koje ciljane signale. Slika 1 prikazuje generalizirani scenarij napada ometanjem radiofrekvencije. Ovim napadom dron postaje nedostupan i više nije moguće njime upravljati. |
| |
| |
