Dieses Dokuwiki verwendet ein von Anymorphic Webdesign erstelltes Thema.

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice.

Poveznica na ovu usporedbu

Novija izmjena
Starija izmjena
racfor_wiki:seminari2024:monero [2024/12/18 14:32]
Švalj Marko stvoreno
racfor_wiki:seminari2024:monero [2025/01/17 19:23] (trenutno)
Švalj Marko Dodana poveznica na video prezentaciju
Redak 42: Redak 42:
 Chaum je svoju ideju implementirao u sustav kojeg je koristila njegova korporacija DigiCash od 1995. do 1998. godine. Chaum je svoju ideju implementirao u sustav kojeg je koristila njegova korporacija DigiCash od 1995. do 1998. godine.
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:david_chaum.png?300|none|David Chaum}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:david_chaum.png?300|David Chaum}}
  
 **Slika 1**: David Chaum [[https://chaum.com/wp-content/uploads/2022/01/PortraitImage.png|Izvor]] **Slika 1**: David Chaum [[https://chaum.com/wp-content/uploads/2022/01/PortraitImage.png|Izvor]]
  
 Američka vladina obavještajna agencija NSA (engl. //National Security Agency//) 1996. godine u svojem eseju "How to Make a Mint: The Cryptography of Anonymous Electronic Cash" opisuje koncept "elektroničke gotovine" (engl. //electronic cash//). Američka vladina obavještajna agencija NSA (engl. //National Security Agency//) 1996. godine u svojem eseju "How to Make a Mint: The Cryptography of Anonymous Electronic Cash" opisuje koncept "elektroničke gotovine" (engl. //electronic cash//).
 +
 Kineski računalni inženjer Wei Dai 1998. godine opisuje sustav i protokol stvaranja i razmjene digitalnog novca kojeg je nazvao //"b-money"//: Kineski računalni inženjer Wei Dai 1998. godine opisuje sustav i protokol stvaranja i razmjene digitalnog novca kojeg je nazvao //"b-money"//:
  
Redak 55: Redak 56:
 Iako projekt BitGold nikada nije bio implementiran po svojem dizajnu bio je vrlo sličan prvoj implementiranoj decentraliziranoj kriptovaluti; Bitcoinu. Iako projekt BitGold nikada nije bio implementiran po svojem dizajnu bio je vrlo sličan prvoj implementiranoj decentraliziranoj kriptovaluti; Bitcoinu.
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:nick_szabo.jpeg?400|none|Nick Szabo}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:nick_szabo.jpeg?400|Nick Szabo}}
  
 **Slika 2**: Nick Szabo [[https://etherplan.com/wp-content/uploads/2020/07/Nick-Szabo-Is-the-Quiet-Master-of-Cryptocurrency.jpeg|Izvor]] **Slika 2**: Nick Szabo [[https://etherplan.com/wp-content/uploads/2020/07/Nick-Szabo-Is-the-Quiet-Master-of-Cryptocurrency.jpeg|Izvor]]
Redak 62: Redak 63:
  
 Anonimni programer pod pseudonimom Satoshi Nakamoto 2008. godine osmislio je Bitcoin. Anonimni programer pod pseudonimom Satoshi Nakamoto 2008. godine osmislio je Bitcoin.
-U svojem radu //"Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System"// Nakamoto tvrdi da se //"trgovina putem Interneta oslanja gotovo isključivo na financijske ustanove koje služe kao pouzdana treća stranka za obradu elektroničkih plaćanja. Iako funkcionira dovoljno dobro za većinu transakcija, sustav i dalje trpi od nedostataka svojstvenim modelu utemeljenom na povjerenju."// +U svojem radu //"Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System"// Nakamoto tvrdi da se //"trgovina putem Interneta oslanja gotovo isključivo na financijske ustanove koje služe kao pouzdana treća stranka za obradu elektroničkih plaćanja. Iako funkcionira dovoljno dobro za većinu transakcija, sustav i dalje trpi od nedostataka svojstvenima modelu utemeljenom na povjerenju."// 
 Stoga, Nakamoto ukazuje na potrebu //"elektroničkog sustava plaćanja temeljenom na kriptografskom dokazu umjesto na povjerenju, koji omogućava da bilo koje dvije dobrovoljne stranke međusobno posluju izravno bez potrebe za pouzdanom trećom strankom."//  Stoga, Nakamoto ukazuje na potrebu //"elektroničkog sustava plaćanja temeljenom na kriptografskom dokazu umjesto na povjerenju, koji omogućava da bilo koje dvije dobrovoljne stranke međusobno posluju izravno bez potrebe za pouzdanom trećom strankom."// 
 Nakamoto je u siječnju 2009. godine rudario prvi Bitcoin blok i od tog trenutka Bitcoin je počeo postojati.  Nakamoto je u siječnju 2009. godine rudario prvi Bitcoin blok i od tog trenutka Bitcoin je počeo postojati. 
Redak 71: Redak 72:
 Ljudi su vidjeli Bitcoinov potencijal da postane alternativa tradicionalnom financijskom sustavu.  Ljudi su vidjeli Bitcoinov potencijal da postane alternativa tradicionalnom financijskom sustavu. 
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:satoshi_nakamoto.jpg?350|none|Satoshi Nakamoto}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:satoshi_nakamoto.jpg?350|Satoshi Nakamoto}}
  
 **Slika 3**: Bista posvećena Satoshiju Nakamotu u Budimpešti na kojoj se vidi logotip Bitcoina [[https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ce/Bust_of_Satoshi_Nakamoto_in_Budapest.jpg|Izvor]] **Slika 3**: Bista posvećena Satoshiju Nakamotu u Budimpešti na kojoj se vidi logotip Bitcoina [[https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ce/Bust_of_Satoshi_Nakamoto_in_Budapest.jpg|Izvor]]
Redak 83: Redak 84:
 Neki od najstarijih //altcoina// su Litecoin (objavljen 2011.), Namecoin (objavljen 2011.), Peercoin (objavljen 2012.) i Ripple (objavljen 2012.). Neki od najstarijih //altcoina// su Litecoin (objavljen 2011.), Namecoin (objavljen 2011.), Peercoin (objavljen 2012.) i Ripple (objavljen 2012.).
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:altcoins.jpeg?550|none|Alternativne kriptovalute}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:altcoins.jpeg?550|Alternativne kriptovalute}}
  
 **Slika 4**: Alternativne kriptovalute [[https://blockchainreporter.net/wp-content/uploads/2022/07/altcoins.jpeg|Izvor]] **Slika 4**: Alternativne kriptovalute [[https://blockchainreporter.net/wp-content/uploads/2022/07/altcoins.jpeg|Izvor]]
Redak 94: Redak 95:
 Određen podskup korisnika foruma koji su sudjelovali u raspravi (trenutačno poznati pod nazivom //"Monero Core Team"//) nisu se u potpunosti složiti s vizijom Bitmonera te su počeli nezavisno razvijati svoju verziju Bitmonera; Monero.  Određen podskup korisnika foruma koji su sudjelovali u raspravi (trenutačno poznati pod nazivom //"Monero Core Team"//) nisu se u potpunosti složiti s vizijom Bitmonera te su počeli nezavisno razvijati svoju verziju Bitmonera; Monero. 
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:monero.png?500|none|Monero logotip}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:monero.png?500|Monero logotip}}
  
 **Slika 5**: Monero logotip [[https://www.getmonero.org/press-kit/logos/monero-logo-symbol-on-white-800.png|Izvor]] **Slika 5**: Monero logotip [[https://www.getmonero.org/press-kit/logos/monero-logo-symbol-on-white-800.png|Izvor]]
Redak 124: Redak 125:
 Krajnji blok koji bude referenciran sažetkom u sljedećem nadolazećem bloku postaje dio glavnog lanca jer je taj lanac duži. Krajnji blok koji bude referenciran sažetkom u sljedećem nadolazećem bloku postaje dio glavnog lanca jer je taj lanac duži.
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:blockchain.png?500|none|Lanac blokova}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:blockchain.png?500|Lanac blokova}}
  
 **Slika 6**: Ilustracija lanca blokova: zeleni blok predstavlja početni blok, crni blokovi sačinjavaju najdulji (a samim time i jedini valjani) lanac. Sivoljubičasti blokovi nisu završili u najduljem lancu pa se samim time i ne uvažavaju. [[https://en.bitcoin.it/w/images/en/d/df/Blockchain.png|Izvor]] **Slika 6**: Ilustracija lanca blokova: zeleni blok predstavlja početni blok, crni blokovi sačinjavaju najdulji (a samim time i jedini valjani) lanac. Sivoljubičasti blokovi nisu završili u najduljem lancu pa se samim time i ne uvažavaju. [[https://en.bitcoin.it/w/images/en/d/df/Blockchain.png|Izvor]]
Redak 163: Redak 164:
 ==== Protokol CryptoNote v2.0 ==== ==== Protokol CryptoNote v2.0 ====
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:cryptonote.jpg?500|none|Protokol CryptoNote}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:cryptonote.jpg?500|Protokol CryptoNote}}
  
 **Slika 7**: Protokol CryptoNote [[https://www.mycryptopedia.com/wp-content/uploads/2018/08/CryptoNote-1.png|Izvor]] **Slika 7**: Protokol CryptoNote [[https://www.mycryptopedia.com/wp-content/uploads/2018/08/CryptoNote-1.png|Izvor]]
Redak 210: Redak 211:
 Svaka farma koji postigne 51 % snage u mreži može učinkovito poništiti mrežne transakcije te neautorizirano stvarati i trošiti digitalni novac (engl. //double spending//). Svaka farma koji postigne 51 % snage u mreži može učinkovito poništiti mrežne transakcije te neautorizirano stvarati i trošiti digitalni novac (engl. //double spending//).
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:mining_farm.jpg?600|none|Farma za rudarenje}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:mining_farm.jpg?600|Farma za rudarenje}}
  
 **Slika 8**: Primjer farme za rudarenje [[https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/37/Cryptocurrency_Mining_Farm.jpg|Izvor]] **Slika 8**: Primjer farme za rudarenje [[https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/37/Cryptocurrency_Mining_Farm.jpg|Izvor]]
Redak 222: Redak 223:
 Pad globalnog //hashratea// može biti plodno tlo za napade na Bitcoin mrežu poput navedenog napada s 51 %. Pad globalnog //hashratea// može biti plodno tlo za napade na Bitcoin mrežu poput navedenog napada s 51 %.
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:halving.png?600|none|Raspolavljanje nagrada}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:halving.png?600|Raspolavljanje nagrada}}
  
 **Slika 9**: Grafički prikaz raspolavljanja nagrada [[https://www.independentreserve.com/blog/wp-content/uploads/2024/04/bitcoin-halving-rewards.png|Izvor]] **Slika 9**: Grafički prikaz raspolavljanja nagrada [[https://www.independentreserve.com/blog/wp-content/uploads/2024/04/bitcoin-halving-rewards.png|Izvor]]
Redak 352: Redak 353:
 Prema CNBC-u, u prvoj polovici 2018. godine Monero je korišten u 44 % napada ucjenjivačkim kodom.  Prema CNBC-u, u prvoj polovici 2018. godine Monero je korišten u 44 % napada ucjenjivačkim kodom. 
  
-{{:racfor_wiki:seminari2024:ransomware.png?700|none|Ucjenjivački kod}}+{{:racfor_wiki:seminari2024:ransomware.png?700|Ucjenjivački kod}}
  
 **Slika 10**: Ucjenjivački kod organizacije REvil koji traži isplatu otkupnine u Moneru [[https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/41/Revil-ransom-demand.png|Izvor]] **Slika 10**: Ucjenjivački kod organizacije REvil koji traži isplatu otkupnine u Moneru [[https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/41/Revil-ransom-demand.png|Izvor]]
Redak 362: Redak 363:
 Iako je Monero znatno unaprijedio Bitcoinov dizajn s ciljem zaštite i privatnosti korisnika i dalje postoje nerazriješeni tehnički i legislativni izazovi u korištenju Monera i ostalih kriptovaluta.  Iako je Monero znatno unaprijedio Bitcoinov dizajn s ciljem zaštite i privatnosti korisnika i dalje postoje nerazriješeni tehnički i legislativni izazovi u korištenju Monera i ostalih kriptovaluta. 
 Bez obzira na to, postojanje i razvoj decentralizirane valute orijentirane na privatnost i sigurnost zasigurno je velik korak u razvijanju novih mogućnosti i tehnologija u financijskom sustavu. Bez obzira na to, postojanje i razvoj decentralizirane valute orijentirane na privatnost i sigurnost zasigurno je velik korak u razvijanju novih mogućnosti i tehnologija u financijskom sustavu.
 +
 +==== Poveznica na video prezentaciju ====
 +[[https://ferhr-my.sharepoint.com/:v:/g/personal/ms53303_fer_hr/EUsP6hgXp4BNoMhKBNyfmh0BOWVK0sVbcwVKuKDbvaV8cQ?nav=eyJyZWZlcnJhbEluZm8iOnsicmVmZXJyYWxBcHAiOiJPbmVEcml2ZUZvckJ1c2luZXNzIiwicmVmZXJyYWxBcHBQbGF0Zm9ybSI6IldlYiIsInJlZmVycmFsTW9kZSI6InZpZXciLCJyZWZlcnJhbFZpZXciOiJNeUZpbGVzTGlua0NvcHkifX0&e=e0qO4X| Poveznica]]
  
 ==== Literatura ==== ==== Literatura ====
racfor_wiki/seminari2024/monero.1734532345.txt.gz · Zadnja izmjena: 2024/12/18 14:32 od Švalj Marko
Dieses Dokuwiki verwendet ein von Anymorphic Webdesign erstelltes Thema.
CC Attribution-Share Alike 4.0 International
www.chimeric.de Valid CSS Driven by DokuWiki do yourself a favour and use a real browser - get firefox!! Recent changes RSS feed Valid XHTML 1.0