| Starije izmjene na obje strane
Starija izmjena
Novija izmjena
|
Starija izmjena
|
racfor_wiki:seminari2024:utjecaj_kvantnog_racunarstva_na_sigurnost [2025/01/04 16:22]
Terzić Ivan Literatura |
racfor_wiki:seminari2024:utjecaj_kvantnog_racunarstva_na_sigurnost [2025/01/23 12:32] (trenutno)
Terzić Ivan [Utjecaj kvantnog računarstva na sigurnost] |
| ===== Utjecaj kvantnog računarstva na sigurnost ===== | ===== Utjecaj kvantnog računarstva na sigurnost ===== |
| | |
| | === Video seminara === |
| | |
| | Link:[[https://ferhr-my.sharepoint.com/:v:/g/personal/it53315_fer_hr/EYkh2Y6xyppAtlV4mt7QeDMBvO41NH58fcdPTnVq4lluGA?nav=eyJyZWZlcnJhbEluZm8iOnsicmVmZXJyYWxBcHAiOiJPbmVEcml2ZUZvckJ1c2luZXNzIiwicmVmZXJyYWxBcHBQbGF0Zm9ybSI6IldlYiIsInJlZmVycmFsTW9kZSI6InZpZXciLCJyZWZlcnJhbFZpZXciOiJNeUZpbGVzTGlua0NvcHkifX0&e=zWV5rb]] |
| | ===== Sažetak ===== |
| | |
| | Ovaj seminar istražuje utjecaj kvantnog računarstva na sigurnost informacijskih sustava, fokusirajući se na prijetnje i prilike koje donosi ova tehnologija. Kvantna računala, temeljena na principima kvantne mehanike poput superpozicije i zapletenosti, omogućuju bržu obradu složenih problema, ali ugrožavaju trenutne sigurnosne protokole, poput RSA i ECC. Spominju se kvantni algoritmi (Shorov i Groverov), koji omogućuju probijanje postojećih enkripcijskih sustava, te razvoj postkvantnih tehnologija, poput postkvantne kriptografije (PQC) i kvantne distribucije ključeva (QKD). Seminar predstavlja i strategije za prilagodbu sigurnosnih sustava, uključujući standardizaciju novih algoritama, modernizaciju infrastrukture i edukaciju stručnjaka, naglašavajući važnost globalne suradnje. |
| |
| ===== Uvod ===== | ===== Uvod ===== |
| ===== Što je kvantno računarstvo? ===== | ===== Što je kvantno računarstvo? ===== |
| |
| Kvantno računarstvo je grana računalnih znanosti koja koristi principe **kvantne mehanike** za obradu podataka. Kvantna mehanika kao takva je grana fizike koja opisuje ponašanje subatomskih čestica. Kvantno računarstvo je kao koncept prvi predstavio Richard Feynman 1982. [1]. Umjesto tradicionalnih bitova, koji mogu biti samo u jednom od dva stanja (0 ili 1), kvantna računala koriste **kvantne bitove** ili **qubite**, koji mogu postojati u više stanja istovremeno [4] zahvaljujući fenomenima kao što su superpozicija i kvantna zapletenost. | Kvantno računarstvo je grana računarstva koja koristi principe **kvantne mehanike** za obradu podataka. Kvantna mehanika kao takva je grana fizike koja opisuje ponašanje subatomskih čestica. Kvantno računarstvo je kao koncept prvi predstavio Richard Feynman 1982. [1]. Umjesto tradicionalnih bitova, koji mogu biti samo u jednom od dva stanja (0 ili 1), kvantna računala koriste **kvantne bitove** ili **qubite**, koji mogu postojati u više stanja istovremeno [4] zahvaljujući fenomenima kao što su superpozicija i kvantna zapletenost. |
| Glavna razlika između kvantnih i klasičnih računala leži u načinu na koji obrađuju podatke. Klasična računala procesiraju podatke logički i sekvencijalno, dok s druge strane, kvantna računala procesiraju podatke kvantnom logikom, paralelno, oslanjajući se na interferenciju. Ova paralelna obrada omogućava kvantnim računalima da rješavaju specifične, složene probleme brže nego klasična računala [5]. Slika 1 prikazuje razliku između kvantnih i klasičnih računala. | Glavna razlika između kvantnih i klasičnih računala leži u načinu na koji obrađuju podatke. Klasična računala procesiraju podatke logički i sekvencijalno, dok s druge strane, kvantna računala procesiraju podatke kvantnom logikom, paralelno, oslanjajući se na interferenciju. Ova paralelna obrada omogućava kvantnim računalima da rješavaju specifične, složene probleme brže nego klasična računala [5]. Slika 1 prikazuje razliku između kvantnih i klasičnih računala. |
| |
| ==== Gdje je primjena kvantnih računala? ==== | ==== Gdje je primjena kvantnih računala? ==== |
| |
| Kvantna računala imaju potencijal za rješavanje problema koji uključuju velike količine podataka ili složene matematičke operacije, poput simulacije molekularnih struktura, **optimizacije** i **algoritama pretrage** [5], brže nego što to može učiniti klasično računalo. Osim **brzine obrade**, kvantna računala mogu poboljšati i **kontrolu pristupa**, **sigurnost** oblaka, bolje **osigurati distribuciju sadržaja** te također mogu naći primjenu u **strojnom i dubokom učenju**, **bazama podataka** i **mrežnoj sigurnosti** [3]. Primjena kvantnih računala su područja **kriptografije**, **farmakologije**, **strojnog učenja**, **kemije**, također i **proizvodnja**, **proizvodnja**, **financije** i **komunikacije** [10] [5]. | Kvantna računala imaju potencijal za rješavanje problema koji uključuju velike količine podataka ili složene matematičke operacije, poput simulacije molekularnih struktura, **optimizacije** i **algoritama pretrage** [5], brže nego što to može učiniti klasično računalo. Osim **brzine obrade**, kvantna računala mogu poboljšati i **kontrolu pristupa**, **sigurnost** oblaka, bolje **osigurati distribuciju sadržaja** te također mogu naći primjenu u **strojnom i dubokom učenju**, **bazama podataka** i **mrežnoj sigurnosti** [3]. Primjena kvantnih računala su područja **kriptografije**, **farmakologije**, **strojnog učenja**, **kemije**, a također i **proizvodnja**, **financije** i **komunikacije** [10] [5]. |
| |
| Unatoč velikom potencijalu, kvantno računarstvo suočava s **nekoliko tehničkih izazova**. Kvantni sustavi su vrlo osjetljivi na vanjske smetnje, uključujući toplinu, buku i elektromagnetsko zračenje, a interakcije s okolinom mogu uzrokovati **dekoherenciju**, što znači da kvantni bitovi gube svoja kvantna svojstva i postaju neupotrebljivi [1] [4]. Samim tim, kvantni sustavi ne mogu dugo zadržati svoje stanje. Da bi se izbjegli ovi problemi, kvantna računala moraju raditi u ekstremnim uvjetima, poput temperature blizu **apsolutne nule** (-273,15 °C), kako bi se stabilizirala kvantna svojstva. Zbog tog vrlo vjerojatno nećemo u skorije vrijeme vidjeti kvantne čipove u našim laptopima ili računalima. Osim toga, kvantni sustavi zahtijevaju visoko preciznu tehnologiju i infrastrukturu koja je izuzetno skupa i složena za implementaciju. Postoji i mogućnost da međusobne, neželjene, interakcije qubita izazovu grešku i pogrešan rezultat (//**Crosstalk**//). Također, algoritmi su zbog kvantne mehanike probabilistički i vraćaju više rješenja [4]. | Unatoč velikom potencijalu, kvantno računarstvo suočava s **nekoliko tehničkih izazova**. Kvantni sustavi su vrlo osjetljivi na vanjske smetnje, uključujući toplinu, buku i elektromagnetsko zračenje, a interakcije s okolinom mogu uzrokovati **dekoherenciju**, što znači da kvantni bitovi gube svoja kvantna svojstva i postaju neupotrebljivi [1] [4]. Samim tim, kvantni sustavi ne mogu dugo zadržati svoje stanje. Da bi se izbjegli ovi problemi, kvantna računala moraju raditi u ekstremnim uvjetima, poput temperature blizu **apsolutne nule** (-273,15 °C), kako bi se stabilizirala kvantna svojstva. Zbog tog vrlo vjerojatno nećemo u skorije vrijeme vidjeti kvantne čipove u našim laptopima ili računalima. Osim toga, kvantni sustavi zahtijevaju visoko preciznu tehnologiju i infrastrukturu koja je izuzetno skupa i složena za implementaciju. Postoji i mogućnost da međusobne, neželjene, interakcije qubita izazovu grešku i pogrešan rezultat (//**Crosstalk**//). Također, algoritmi su zbog kvantne mehanike probabilistički i vraćaju više rješenja [4]. |
| * **Groverov algoritam**: Pruža kvadratno ubrzanje u pretrazi nesortiranih podataka. Iako ne razbija u potpunosti simetrične algoritme, poput AES-a, **smanjuje efektivnu sigurnost ključa na polovinu njegove duljine**. Na primjer, AES-256 postaje ekvivalentan AES-128, što zahtijeva veće duljine ključa kako bi se osigurala otpornost na kvantne napade. Ovo nameće potrebu za većim ključevima, primjerice AES-512, kako bi se održala otpornost na kvantne napade [6] [8]. | * **Groverov algoritam**: Pruža kvadratno ubrzanje u pretrazi nesortiranih podataka. Iako ne razbija u potpunosti simetrične algoritme, poput AES-a, **smanjuje efektivnu sigurnost ključa na polovinu njegove duljine**. Na primjer, AES-256 postaje ekvivalentan AES-128, što zahtijeva veće duljine ključa kako bi se osigurala otpornost na kvantne napade. Ovo nameće potrebu za većim ključevima, primjerice AES-512, kako bi se održala otpornost na kvantne napade [6] [8]. |
| |
| Posljedice znače da je **kvantnim računalima moguće u potpunosti ili puno jednostavnije probiti današnje kriptografske algoritme** kojima je sve zaštićeno i time može doći do narušavanja povjerljivosti, krađe identiteta, financijske prevare i cyber špijunaže [18]. Iako ta prijetnja nije trenutno aktualna, ona je predvidiva te je vrlo vjerojatno da će u budućnosti biti stvarna, ne samo teoretska. Time, kvantno računalstvo prijeti integritetu i povjerljivosti informacija na globalnoj razini. Stručnjaci kažu da smo u ovom trenutku više od desetljeća udaljeni od te moći kvantnih računala [19]. Organizacije koje ovise o trenutnim enkripcijskim standardima morat će prilagoditi svoje sigurnosne sustave ako žele da ostanu sigurni. | Posljedice znače da je **kvantnim računalima moguće u potpunosti ili puno jednostavnije probiti današnje kriptografske algoritme** kojima je sve zaštićeno i time može doći do narušavanja povjerljivosti, krađe identiteta, financijske prevare i cyber špijunaže [18]. Iako ta prijetnja nije trenutno aktualna, ona je predvidiva te je vrlo vjerojatno da će u budućnosti biti stvarna, ne samo teoretska. Time, kvantno računarstvo prijeti integritetu i povjerljivosti informacija na globalnoj razini. Stručnjaci kažu da smo u ovom trenutku više od desetljeća udaljeni od te moći kvantnih računala [19]. Organizacije koje ovise o trenutnim enkripcijskim standardima morat će prilagoditi svoje sigurnosne sustave ako žele da ostanu sigurni. |
| |
| ==== Napadi kvantnim računalima ==== | ==== Napadi kvantnim računalima ==== |
| Kvantno računarstvo svojim mogućnostima otvara i nove mogućnosti napada na računalne sustave. Najpoznatiji i najčešće spominjan je **//Harvest-now, decrypt-later//**: napadači već danas prikupljaju šifrirane podatke s namjerom da ih dešifriraju u budućnosti koristeći kvantna računala, kad ona postanu dovoljno moćna i dostupna za dešifriranje tih podataka. To predstavlja ozbiljnu prijetnju za osjetljive podatke s dugoročnom vrijednošću, poput državnih dokumenata, financijskih podataka i zdravstvenih zapisa [2]. Također, omogućavaju se napadi na blockchain: kvantni algoritmi mogu ugroziti sigurnost blockchain sustava pronalaženjem kolizija u hash funkcijama i slabljenjem sigurnosti digitalnih potpisa koji se koriste za verifikaciju transakcija. | Kvantno računarstvo svojim mogućnostima otvara i nove mogućnosti napada na računalne sustave. Najpoznatiji i najčešće spominjan je **//Harvest-now, decrypt-later//**: napadači već danas prikupljaju šifrirane podatke s namjerom da ih dešifriraju u budućnosti koristeći kvantna računala, kad ona postanu dovoljno moćna i dostupna za dešifriranje tih podataka. To predstavlja ozbiljnu prijetnju za osjetljive podatke s dugoročnom vrijednošću, poput državnih dokumenata, financijskih podataka i zdravstvenih zapisa [2]. Također, omogućavaju se napadi na blockchain: kvantni algoritmi mogu ugroziti sigurnost blockchain sustava pronalaženjem kolizija u hash funkcijama i slabljenjem sigurnosti digitalnih potpisa koji se koriste za verifikaciju transakcija. |
| Osim prijetnji postojećoj kriptografiji, kvantno računalstvo otvara vrata novim oblicima cyber-napada, npr. moguće su sofisticirane analize i optimizacije napada na mrežne sustave. Kvantna tehnologija povećava moć napada na komunikacijske mreže, financijske sustave i kritičnu infrastrukturu i time potencijalno može povećati intenzitet informacijskog ratovanja. | Osim prijetnji postojećoj kriptografiji, kvantno računarstvo otvara vrata novim oblicima cyber-napada, npr. moguće su sofisticirane analize i optimizacije napada na mrežne sustave. Kvantna tehnologija povećava moć napada na komunikacijske mreže, financijske sustave i kritičnu infrastrukturu i time potencijalno može povećati intenzitet informacijskog ratovanja. |
| === Napadi na kvantna računala === | |
| Priroda kvantnih računala dozvoljava i specifične napade na taj tip računala. Poznatiji su: **napadi ubrizgavanjem grešaka** (//fault injection//): manipulacija //crosstalkom// u okruženjima s više korisnika može uzrokovati greške u izračunima, **napadi na optimizaciju**: Napadi usmjereni na parametre kvantnih algoritama (npr. QAOA) mogu smanjiti točnost rezultata te **napadi reverznog inženjerstva**: analiza energetskih tragova omogućuje napadačima rekonstruiranje algoritama. Od ovih se napada može obraniti korištenjem buffer qubita i razvojem sigurnosnih protokola 4. | ==== Napadi na kvantna računala ==== |
| | Priroda kvantnih računala dozvoljava i specifične napade na taj tip računala. Poznatiji su: |
| | * **napadi ubrizgavanjem grešaka** (//fault injection//): manipulacija //crosstalkom// u okruženjima s više korisnika može uzrokovati greške u izračunima. |
| | * **napadi na optimizaciju**: Napadi usmjereni na parametre kvantnih algoritama (npr. QAOA) mogu smanjiti točnost rezultata. |
| | * **napadi reverznog inženjerstva**: analiza energetskih tragova omogućuje napadačima rekonstruiranje algoritama. |
| | Od ovih se napada može obraniti korištenjem buffer qubita i razvojem sigurnosnih protokola [4]. |
| |
| ===== Mogućnosti i prilike za unapređenje sigurnosti ===== | ===== Mogućnosti i prilike za unapređenje sigurnosti ===== |
| |
| Iako kvantno računalstvo donosi značajne izazove za postojeće sigurnosne sustave, ono također otvara vrata revolucionarnim mogućnostima za unapređenje sigurnosti. | Iako kvantno računarstvo donosi značajne izazove za postojeće sigurnosne sustave, ono također otvara vrata revolucionarnim mogućnostima za unapređenje sigurnosti. |
| ==== Postkvantna kriptografija (PQC): ==== | ==== Postkvantna kriptografija (PQC): ==== |
| **Postkvantna kriptografija** (također i //quantum-resistant encryption//) obuhvaća skup kriptografskih metoda dizajniranih za otpornost na kvantne napade. Za razliku od kvantne kriptografije koja koristi kvantne principe (npr. kvantnu distribuciju ključeva), postkvantna kriptografija ostaje unutar okvira klasičnog računanja, oslanjajući se na matematičke probleme koje kvantna računala ne mogu učinkovito riješiti [1]. Već 1980-ih se teoretiziralo da bi principi kvantnih računala mogli biti „jači“ od klasičnih. 90-ih se pojavom Shorovog algoritma dokazalo da bi eventualnim razvojem kvantnih računala to i pokazalo istinito. Ideja je da algoritmi koji se razviju u sklopu PQC budu kompatibilni s postojećim komunikacijskim protokolima [19]. Glavne vrste algoritama uključuju: | **Postkvantna kriptografija** (također i //quantum-resistant encryption//) obuhvaća skup kriptografskih metoda dizajniranih za otpornost na kvantne napade. Za razliku od kvantne kriptografije koja koristi kvantne principe (npr. kvantnu distribuciju ključeva), postkvantna kriptografija ostaje unutar okvira klasičnog računanja, oslanjajući se na matematičke probleme koje kvantna računala ne mogu učinkovito riješiti [1]. Već 1980-ih se teoretiziralo da bi principi kvantnih računala mogli biti „jači“ od klasičnih. 90-ih se pojavom Shorovog algoritma dokazalo da bi eventualnim razvojem kvantnih računala to i pokazalo istinito. Ideja je da algoritmi koji se razviju u sklopu PQC budu kompatibilni s postojećim komunikacijskim protokolima [19]. Glavne vrste algoritama uključuju: |
| ==== Kvantna distribucija ključeva (QKD) ==== | ==== Kvantna distribucija ključeva (QKD) ==== |
| |
| **QKD** koristi zakone kvantne mehanike kako bi omogućila sigurnu razmjenu šifriranih ključeva. Primjer je **BB84** (Bennett i Brassard, 1984) [21] protokol, koji omogućuje detekciju pokušaja presretanja. Ako napadač pokuša prisluškivati komunikaciju, odnosno presresti ključeve, kvantna svojstva promjene stanja čestica osiguravaju da se prisluškivanje detektira [1]. Ova tehnologija već pronalazi primjene u osjetljivim sektorima, uključujući financije i nacionalnu sigurnost. Veliki izazovi za QKD uključuju domet komunikacije i zahtjeve za specijaliziranom infrastrukturom. Slika 4 prikazuje kako se BB84 algoritam može ostvariti izborom baza i međusobnom komunikacijom dvije strane kanala. | **QKD** koristi zakone kvantne mehanike kako bi omogućila sigurnu razmjenu šifriranih ključeva. Primjer je **BB84** (Bennett i Brassard, 1984) [21] protokol, koji omogućuje detekciju pokušaja presretanja. Ako napadač pokuša prisluškivati komunikaciju, odnosno presresti ključeve, kvantna svojstva promjene stanja čestica osiguravaju da se prisluškivanje detektira [1]. Ova tehnologija već pronalazi primjene u osjetljivim sektorima, uključujući financije i nacionalnu sigurnost. Veliki izazovi za QKD uključuju domet komunikacije i zahtjeve za specijaliziranom infrastrukturom. Slika 4 prikazuje kako se BB84 algoritmom može generirati kriptografski ključ. |
| |
| {{ :racfor_wiki:seminari2024:kvantnaracunala:e-004-zu3.jpeg?600 |}} | {{ :racfor_wiki:seminari2024:kvantnaracunala:3268924800.png?650 |}} |
| Slika 4 QKD primjer [22] | Slika 4 Generiranje kriptografskog ključa BB84 algoritmom [22] |
| |
| ==== Primjena umjetne inteligencije (AI) ==== | ==== Primjena umjetne inteligencije (AI) ==== |
| |
| Kvantno računalstvo može unaprijediti AI sustave, omogućujući bolje prepoznavanje obrazaca i efikasnije sigurnosne protokole. Na primjer, kvantno-potpomognuti AI mogao bi identificirati složenije prijetnje i automatski reagirati na njih [6]. | Kvantno računarstvo može unaprijediti AI sustave, omogućujući bolje prepoznavanje obrazaca i efikasnije sigurnosne protokole. Na primjer, kvantno-potpomognuti AI mogao bi identificirati složenije prijetnje i automatski reagirati na njih [6]. |
| |
| ==== Poboljšane simulacije ==== | ==== Poboljšane simulacije ==== |
| |
| Proces prilagodbe obuhvaća nekoliko ključnih faza: | Proces prilagodbe obuhvaća nekoliko ključnih faza: |
| * **Standardizacija postkvantnih algoritama**: **NIST** (//National Institute of Standards and Technology//) vodi globalni proces standardizacije postkvantnih kriptografskih algoritama. Obzirom da je potencijal kvantnih računala poznat, a treba 5-10 godina za razvoj novog standarda, NIST je stava da **proces standardizacije treba početi što prije** jer postoji mogućnost da javnost neće ni znati da su razvijena kvantna računala s mogućnostima probijanja algoritama dok ne bude prekasno [19]. Nakon višegodišnjeg istraživanja, NIST je odabrao nekoliko kandidata, uključujući algoritme temeljene na rešetkama (npr. CRYSTALS-Kyber i CRYSTALS-Dilithium). Ovi algoritmi pružaju otpornost na napade kvantnih računala te su dizajnirani za široku primjenu u komunikacijama, IoT uređajima i oblaku. NIST Cybersecurity Framework prikazan je na slici 5. | * **Standardizacija postkvantnih algoritama**: **NIST** (//National Institute of Standards and Technology//) vodi globalni proces standardizacije postkvantnih kriptografskih algoritama. Obzirom da je potencijal kvantnih računala poznat, a treba 5-10 godina za razvoj novog standarda, NIST je stava da **proces standardizacije treba početi što prije** jer postoji mogućnost da javnost neće ni znati da su razvijena kvantna računala s mogućnostima probijanja algoritama dok ne bude prekasno [19]. Nakon višegodišnjeg istraživanja, NIST je odabrao nekoliko kandidata za osnovne kriptografske algoritme, uključujući algoritme temeljene na rešetkama (npr. CRYSTALS-Kyber i CRYSTALS-Dilithium). Ovi algoritmi pružaju otpornost na napade kvantnih računala te su dizajnirani za široku primjenu u komunikacijama, IoT uređajima i oblaku. NIST Cybersecurity Framework prikazan je na slici 5. |
| |
| {{ :racfor_wiki:seminari2024:kvantnaracunala:nist.png?400 |NIST Cybersecurity framework}} | {{ :racfor_wiki:seminari2024:kvantnaracunala:nist.png?400 |NIST Cybersecurity framework}} |
| Utjecaj kvantnog računarstva na sigurnost je dvojak. S jedne strane, kvantna računala prijete postojećim sigurnosnim sustavima, osobito asimetričnim kriptografskim algoritmima koji se oslanjaju na matematičku složenost. S druge strane, otvaraju nove mogućnosti za unapređenje sigurnosti kroz razvoj otpornijih algoritama i tehnologija, kao što su postkvantna kriptografija i kvantna distribucija ključeva (QKD). Ove tehnologije omogućuju ne samo zaštitu od kvantnih prijetnji već i jačanje ukupne sigurnosti digitalnih komunikacija. | Utjecaj kvantnog računarstva na sigurnost je dvojak. S jedne strane, kvantna računala prijete postojećim sigurnosnim sustavima, osobito asimetričnim kriptografskim algoritmima koji se oslanjaju na matematičku složenost. S druge strane, otvaraju nove mogućnosti za unapređenje sigurnosti kroz razvoj otpornijih algoritama i tehnologija, kao što su postkvantna kriptografija i kvantna distribucija ključeva (QKD). Ove tehnologije omogućuju ne samo zaštitu od kvantnih prijetnji već i jačanje ukupne sigurnosti digitalnih komunikacija. |
| Razvoj postkvantne kriptografije i tehnologija poput kvantne distribucije ključeva ključan je za buduću otpornost informacijskih sustava. Međutim, prijelaz na kvantno otpornu sigurnost zahtijeva globalnu suradnju, standardizaciju i edukaciju stručnjaka. Organizacije poput NIST-a predvode taj proces, dok tvrtke i akademske institucije širom svijeta ulažu u istraživanje i razvoj novih rješenja. | Razvoj postkvantne kriptografije i tehnologija poput kvantne distribucije ključeva ključan je za buduću otpornost informacijskih sustava. Međutim, prijelaz na kvantno otpornu sigurnost zahtijeva globalnu suradnju, standardizaciju i edukaciju stručnjaka. Organizacije poput NIST-a predvode taj proces, dok tvrtke i akademske institucije širom svijeta ulažu u istraživanje i razvoj novih rješenja. |
| S obzirom na brzi napredak kvantnih tehnologija, vrijeme za djelovanje je sada. Ulaganje u sigurnost u kvantnom dobu nije samo tehnički izazov već i strateška prilika za osiguranje stabilnosti i povjerenja u digitalnu infrastrukturu. Oni koji pravovremeno usvoje kvantno otporne tehnologije bit će bolje pripremljeni za budućnost, dok će oni koji odgađaju riskirati izloženost sve većim prijetnjama. | S obzirom na brzi napredak kvantnih tehnologija, vrijeme za djelovanje je sada. Ulaganje u sigurnost u kvantnom dobu nije samo tehnički izazov već i strateška prilika za osiguranje stabilnosti i povjerenja u digitalnu infrastrukturu. Oni koji pravovremeno usvoje kvantno otporne tehnologije bit će bolje pripremljeni za budućnost, dok će oni koji odgađaju riskirati izloženost sve opasnijim prijetnjama koje se otvaraju razvojem kvantnih računala. |
| |
| ===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== |
