Dieses Dokuwiki verwendet ein von Anymorphic Webdesign erstelltes Thema.

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice.

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
racfor_wiki:seminari2025:dk53948 [2026/02/02 05:00]
Dora Kašik [2.2 Audio datoteke]
racfor_wiki:seminari2025:dk53948 [2026/02/02 05:18] (trenutno)
Dora Kašik [2.3 Video datoteke]
Redak 34: Redak 34:
 **Reverzibilnost:** Razvijeni su modeli poput RLBHVD (engl. //Reversible Logic Based Hexel Value Differencing//) koji koriste reverzibilnu logiku (Feynmanova vrata, engl. //Feynman gate//) za potpunu obnovu izvornog medija [[#literatura|[10]]]. Kod reverzibilne metode dualnih slika (engl. //dual-image based reversible data hiding//), tajni se podaci umeću u dvije identične kopije originalne slike, zbog čega je pri ekstrakciji moguća potpuna obnova izvornog medija bez gubitka podataka [[#literatura|[14]]]. **Reverzibilnost:** Razvijeni su modeli poput RLBHVD (engl. //Reversible Logic Based Hexel Value Differencing//) koji koriste reverzibilnu logiku (Feynmanova vrata, engl. //Feynman gate//) za potpunu obnovu izvornog medija [[#literatura|[10]]]. Kod reverzibilne metode dualnih slika (engl. //dual-image based reversible data hiding//), tajni se podaci umeću u dvije identične kopije originalne slike, zbog čega je pri ekstrakciji moguća potpuna obnova izvornog medija bez gubitka podataka [[#literatura|[14]]].
  
-**Tehnika diferencijacije vrijednosti piksela** (engl. //Pixel Value Differencing, PVD//): Ova tehnika iskorištava činjenicu da rubni dijelovi slike mogu podnijeti veće promjene nego njezini “glatki” dijelovi. Inovativni pristupi proširuju ovaj koncept na heksagonalnu domenu obrade (engl. //Hexagonal pixel (Hexel) Image Processing, HIP//) koristeći heksagonalne piksele (heksele) umjesto kvadratnih što omogućuje veći kapacitet i manju uočljivost promjena [[#literatura|[10]]].+**Tehnika diferenciranja vrijednosti piksela** (engl. //Pixel Value Differencing, PVD//): Ova tehnika iskorištava činjenicu da rubni dijelovi slike mogu podnijeti veće promjene nego njezini “glatki” dijelovi. Inovativni pristupi proširuju ovaj koncept na heksagonalnu domenu obrade (engl. //Hexagonal pixel (Hexel) Image Processing, HIP//) koristeći heksagonalne piksele (heksele) umjesto kvadratnih što omogućuje veći kapacitet i manju uočljivost promjena [[#literatura|[10]]].
  
 **Pseudo-nasumični odabir okvira:** U video steganografiji radi se na otpornosti na smanjenje rezolucije (engl. //downsampling//), pri čemu se koriste pseudo-nasumični generatori (Mersenne Twister) za odabir ciljanih okvira za ugradnju tajnih podataka [[#literatura|[12]]]. **Pseudo-nasumični odabir okvira:** U video steganografiji radi se na otpornosti na smanjenje rezolucije (engl. //downsampling//), pri čemu se koriste pseudo-nasumični generatori (Mersenne Twister) za odabir ciljanih okvira za ugradnju tajnih podataka [[#literatura|[12]]].
Redak 91: Redak 91:
 ==== 2.1 Slikovne datoteke ==== ==== 2.1 Slikovne datoteke ====
  
-Slikovne datoteke **najčešće su korišten nositelj** zbog svoje bogate teksture i rubnih informacija koje omogućuju ugradnju podataka uz minimalan rizik od vizualne detekcije [[#literatura|[24]]]. Strategije ugradnje (tajnih) podataka u slikovne datoteke primarno se oslanjaju na modele ljudskog vizualnog sustava (engl. //Human Visual System, HVS//) kako bi identificirale područja u kojima je **oko najmanje osjetljivo na promjene** [[#literatura|[2]]]. Tehnike u prostornoj domeni iskorištavaju ta ograničenja ljudskog vida, a unaprjeđenjima spomenutima u prethodnom poglavlju dodatno povećavaju neprimjetnost skrivenog sadržaja. Primjena tehnika varira ovisno o zahtjevima za kapacitetom i robusnošću. Klasična LSB supstitucija i njezine varijante primjenjuju se u scenarijima gdje je prioritet **računalna jednostavnost i visoka propusnost podataka**, dok se napredne metode poput diferenciranja vrijednosti piksela koriste kad je potrebna **veća neprimjetnost i više “prostora” za ugradnju** tajnih podataka. Neki inovativni pristupi uključuju i iskorištavanje tzv. **alfa kanala (prozirnosti)** koji nudi dodatni sloj za ugradnju bez utjecaja na primarni vizualni sadržaj. Kod **osjetljivih podataka**, primjerice u medicinskim primjenama, koriste se tehnike u transformacijskoj domeni (DCT, DWT) u kombinaciji s fuzifikacijom kako bi se osigurala **otpornost na kompresiju** uz zadržavanje visoke kvalitete slike. Dodatno u medicinskoj ili pak vojnoj dijagnostici pogotovo su poželjne i reverzibilne metode zbog vrlo velike važnosti **obnove originalne slike** bez gubitka informacija. +Slikovne datoteke **najčešće su korišten nositelj** zbog svoje bogate teksture i rubnih informacija koje omogućuju ugradnju podataka uz minimalan rizik od vizualne detekcije [[#literatura|[24]]]. Strategije ugradnje (tajnih) podataka u slikovne datoteke primarno se oslanjaju na modele ljudskog vizualnog sustava (engl. //Human Visual System, HVS//) kako bi identificirale područja u kojima je **oko najmanje osjetljivo na promjene** [[#literatura|[2]]]. Tehnike u prostornoj domeni iskorištavaju ta ograničenja ljudskog vida, a unaprjeđenjima spomenutima u prethodnom poglavlju dodatno povećavaju neprimjetnost skrivenog sadržaja. Primjena tehnika varira ovisno o zahtjevima za kapacitetom i robusnošću. Klasična [[#Prostorna domena|LSB supstitucija]] i njezine varijante primjenjuju se u scenarijima gdje je prioritet **računalna jednostavnost i visoka propusnost podataka**, dok se napredne metode poput [[#Prostorna domena|diferenciranja vrijednosti piksela]] koriste kad je potrebna **veća neprimjetnost i više “prostora” za ugradnju** tajnih podataka. Neki inovativni pristupi uključuju i iskorištavanje tzv. **alfa kanala (prozirnosti)** koji nudi dodatni sloj za ugradnju bez utjecaja na primarni vizualni sadržaj. Kod **osjetljivih podataka**, primjerice u medicinskim primjenama, koriste se tehnike u transformacijskoj domeni [[#Transformacijska domena|(DCT, DWT)]] u kombinaciji s fuzifikacijom kako bi se osigurala **otpornost na kompresiju** uz zadržavanje visoke kvalitete slike. Dodatno u medicinskoj ili pak vojnoj dijagnostici pogotovo su poželjne i reverzibilne metode zbog vrlo velike važnosti **obnove originalne slike** bez gubitka informacija. 
 ==== 2.2 Audio datoteke ==== ==== 2.2 Audio datoteke ====
  
-Kod audio datoteka, steganografske metode iskorištavaju digitalnu reprezentaciju amplituda zvučnog vala koja dopušta suptilne promjene koje **ljudsko uho ne može razlikovati od pozadinskog šuma** [[#literatura|[11]]]. Pristupi koji se uglavnom oslanjaju na prostornu domenu, pogodni su u situacijama gdje je prioritet **jednostavnost implementacije i niska računalna složenost**. U takvim se scenarijima najčešće koristi klasična zamjena najmanje značajnih bitova (LSB) jer omogućuje velik kapacitet umetanja uz minimalno procesuiranje. U tom se kontekstu koristi i tehnika linearne interpolacije te metode poput BMSE. S druge strane, u sigurnosno osjetljivim primjenama, poput financijskih sustava ili zaštićene komunikacije, primjenjuju se složeniji, najčešće **hibridni pristupi** koji kombiniraju steganografiju s kriptografijom. Noviji trendovi uvode i **pretvorbu zvučnih signala u vizualne spektrografe** (ARSS). Pritom se zvučna datoteka tretira kao slika, što omogućuje primjenu slikovnih steganografskih alata za prijenos audio zapisa uz visoku prostornu učinkovitost i vjernost zvuka. Također, sve se više koriste **metode temeljene na strojnom i dubokom učenju**. Posebno su korisne u kontekstu otpornosti na suvremene alate za steganalizu jer generiraju stego-zapise koje je gotovo nemoguće razlikovati od izvornog audio sadržaja.+Kod audio datoteka, steganografske metode iskorištavaju digitalnu reprezentaciju amplituda zvučnog vala koja dopušta suptilne promjene koje **ljudsko uho ne može razlikovati od pozadinskog šuma** [[#literatura|[11]]]. Pristupi koji se uglavnom oslanjaju na prostornu domenu, pogodni su u situacijama gdje je prioritet **jednostavnost implementacije i niska računalna složenost**. U takvim se scenarijima najčešće koristi klasična zamjena najmanje značajnih bitova (LSB) jer omogućuje velik kapacitet umetanja uz minimalno procesuiranje. U tom se kontekstu koristi i tehnika [[#Prostorna domena|linearne interpolacije]] te metode poput [[#Prostorna domena|BMSE]]. S druge strane, u sigurnosno osjetljivim primjenama, poput financijskih sustava ili zaštićene komunikacije, primjenjuju se složeniji, najčešće **hibridni pristupi** koji kombiniraju steganografiju s kriptografijom. Noviji trendovi uvode i **pretvorbu zvučnih signala u vizualne spektrografe** [[#Hibridne tehnike|(ARSS)]]. Pritom se zvučna datoteka tretira kao slika, što omogućuje primjenu slikovnih steganografskih alata za prijenos audio zapisa uz visoku prostornu učinkovitost i vjernost zvuka. Također, sve se više koriste **metode temeljene na strojnom i dubokom učenju**. Posebno su korisne u kontekstu otpornosti na suvremene alate za steganalizu jer generiraju stego-zapise koje je gotovo nemoguće razlikovati od izvornog audio sadržaja.
 ==== 2.3 Video datoteke ==== ==== 2.3 Video datoteke ====
  
-Video datoteke predstavljaju **najkompleksniji**, ali i **kapacitetom najbogatiji medij** [5], jer uz vizualnu informaciju nude i temporalnu redundanciju, odnosno razlike između uzastopnih okvira. Upravo ta višedimenzionalna priroda video datoteka otvara prostor za ugradnju velike količine tajnih podataka, ali istovremeno nameće **strože zahtjeve** u pogledu otpornosti na gubitke uzrokovane kompresijom i smanjenjem rezolucije. Zbog toga se u video steganografiji najčešće primjenjuju **složenije strategije** koje su nerijetko **hibridni pristupi**. U okruženjima u kojima se video sadržaj dijeli putem društvenih mreža i sličnih platformi, naglasak je na metodama koje osiguravaju da skriveni sadržaj ostane očuvan unatoč agresivnim mrežnim transformacijama (korištenje algoritama poput Mersenne Twister-a, kombinacija dubokog enja s transformacijskim filtrima). Dodatno, u dinamičnim scenama s velikim brojem pokreta prednost imaju strategije koje se oslanjaju na detekciju vizualno značajnih regija, poput rubova i kutova (Shi-Tomasi detektor) jer su promjene u tim područjima manje uočljive gledatelju. Posebnu skupinu čine inovativni sustavi poput MARVIS-a koji se prilagođavaju potrebama 5G mreža, gdje je važno uskladiti sigurnost, brzinu prijenosa i otpornost na gubitke paketa. +Video datoteke predstavljaju **najkompleksniji**, ali i **kapacitetom najbogatiji medij** [[#literatura|[5]]], jer uz vizualnu informaciju nude i temporalnu redundanciju, odnosno razlike između uzastopnih okvira. Upravo ta višedimenzionalna priroda video datoteka otvara prostor za ugradnju velike količine tajnih podataka, ali istovremeno nameće **strože zahtjeve** u pogledu otpornosti na gubitke uzrokovane kompresijom i smanjenjem rezolucije. Zbog toga se u video steganografiji najčešće primjenjuju **složenije strategije** koje su nerijetko **hibridni pristupi**. U okruženjima u kojima se video sadržaj dijeli putem društvenih mreža i sličnih platformi, naglasak je na metodama koje osiguravaju da skriveni sadržaj ostane očuvan unatoč agresivnim mrežnim transformacijama (algoritmi poput [[#Prostorna domena|Mersenne Twister-a]][[#Hibridne tehnike|duboko enje + transformacijski filtri]]). Dodatno, u dinamičnim scenama s velikim brojem pokreta prednost imaju strategije koje se oslanjaju na detekciju vizualno značajnih regija, poput rubova i kutova ([[#1.1.1 Tehnike i njihova unaprjeđenja|Shi-Tomasi detektor]]) jer su promjene u tim područjima manje uočljive gledatelju. Posebnu skupinu čine inovativni sustavi poput [[#Transformacijska domena|MARVIS]]-a koji se prilagođavaju potrebama 5G mreža, gdje je važno uskladiti sigurnost, brzinu prijenosa i otpornost na gubitke paketa. 
 ===== Zaključak ===== ===== Zaključak =====
  
racfor_wiki/seminari2025/dk53948.1770008438.txt.gz · Zadnja izmjena: 2026/02/02 05:00 od Dora Kašik
Dieses Dokuwiki verwendet ein von Anymorphic Webdesign erstelltes Thema.
CC Attribution-Share Alike 4.0 International
www.chimeric.de Valid CSS Driven by DokuWiki do yourself a favour and use a real browser - get firefox!! Recent changes RSS feed Valid XHTML 1.0