| Starije izmjene na obje strane
Starija izmjena
Novija izmjena
|
Starija izmjena
|
racfor_wiki:seminari2025:fg119124727 [2026/01/22 20:43]
Franko Goričanec [Rezanje i spajanje] |
racfor_wiki:seminari2025:fg119124727 [2026/01/22 21:01] (trenutno)
Franko Goričanec [Pregled alata] |
| ===== Uvod ===== | ===== Uvod ===== |
| |
| Forenzika audiozapisa predstavlja interdisciplinarno područje digitalne forenzike koje se bavi analizom, provjerom autentičnosti i detekcijom manipulacija u zvučnim zapisima. S obzirom na sve češću upotrebu audiozapisa kao dokaznog materijala u pravnim postupcima, ali i na rast dostupnosti alata za obradu zvuka, potreba za pouzdanom i metodološki utemeljenom analizom postaje sve izraženija. Ovaj seminar daje pregled osnovnih pojmova digitalnog audiozapisa, najčešćih tipova manipulacija te važnih tehnika i alata koji se koriste u forenzičkoj analizi zvuka, s ciljem razumijevanja mogućnosti i ograničenja utvrđivanja autentičnosti audiozapisa. [7] Prije samog pregleda tehnika i alata, važno je objasniti osnovne pojmove vezane uz ovo područje. | Forenzika audiozapisa predstavlja interdisciplinarno područje digitalne forenzike koje se bavi analizom, provjerom autentičnosti i detekcijom manipulacija u zvučnim zapisima. S obzirom na sve češću upotrebu audiozapisa kao dokaznog materijala u pravnim postupcima, ali i na rast dostupnosti alata za obradu zvuka, potreba za pouzdanom i metodološki utemeljenom analizom postaje sve izraženija. [7] Ovaj seminar daje pregled osnovnih pojmova digitalnog audiozapisa, najčešćih tipova manipulacija te važnih tehnika i alata koji se koriste u forenzičkoj analizi zvuka, s ciljem razumijevanja mogućnosti i ograničenja utvrđivanja autentičnosti audiozapisa. Prije samog pregleda tehnika i alata, važno je objasniti osnovne pojmove vezane uz ovo područje. |
| | |
| | |
| | ---- |
| ===== Osnove digitalnog audiozapisa i metapodaci ===== | ===== Osnove digitalnog audiozapisa i metapodaci ===== |
| Kako bi razumjeli koncepte obrade, manipulacije i forenzičke analize neke audio datoteke, potrebno je dati pregled osnovnih pojmova vezanih uz sam pojam digitalnog audiozapisa. | Kako bi razumjeli koncepte obrade, manipulacije i forenzičke analize neke audio datoteke, potrebno je dati pregled osnovnih pojmova vezanih uz sam pojam digitalnog audiozapisa. |
| Jedan od osnovnih tipova manipulacija je rezanje i spajanje (engl. cut and paste) dijelova audiozapisa, čime se uklanjaju ili preuređuju segmenti govora ili zvuka. Ovakve intervencije često ostavljaju diskontinuitete u vremenskoj strukturi signala, promjene u ambijentalnom šumu ili nesklad u spektralnim karakteristikama. Srodna tehnika ovoj je montaža iz više izvora, gdje se dijelovi različitih snimki kombiniraju u jednu cjelinu, što može rezultirati neusklađenim akustičkim okruženjem. [1] Ovakav tip montaže često se javlja u tzv. “sampling” tehnici stvaranja glazbe, koja često sa sobom povlači pravna i etička pitanja. | Jedan od osnovnih tipova manipulacija je rezanje i spajanje (engl. cut and paste) dijelova audiozapisa, čime se uklanjaju ili preuređuju segmenti govora ili zvuka. Ovakve intervencije često ostavljaju diskontinuitete u vremenskoj strukturi signala, promjene u ambijentalnom šumu ili nesklad u spektralnim karakteristikama. Srodna tehnika ovoj je montaža iz više izvora, gdje se dijelovi različitih snimki kombiniraju u jednu cjelinu, što može rezultirati neusklađenim akustičkim okruženjem. [1] Ovakav tip montaže često se javlja u tzv. “sampling” tehnici stvaranja glazbe, koja često sa sobom povlači pravna i etička pitanja. |
| ==== Audioefekti ==== | ==== Audioefekti ==== |
| Drugi čest tip manipulacije uključuje obradu signala efektima, poput filtriranja, normalizacije, ekvilizacije, kompresije dinamike ili uklanjanja šuma. **Filtriranje i ekvilizacija** mogu mijenjati frekvencijski sadržaj zapisa, pojačavajući ili smanjujući određene spektre, što može sakriti šumove, pogreške ili artefakte nastale prijašnjim intervencijama. **Normalizacija i kompresija dinamike** mijenjaju glasnoću i raspon zvuka, čime se gube prirodne varijacije u snimci koje bi u forenzičkoj analizi mogle otkriti manipulacije ili nesklade u akustičnom okruženju. **Uklanjanje šuma** ili primjena algoritama za čišćenje zapisa može ukloniti važne tragove, poput pozadinskog ambijentalnog zvuka ili signala slabije amplitude, koji su ključni za identifikaciju mjesta, uređaja ili uvjeta snimanja. U ekstremnim slučajevima, višestruka obrada može potpuno promijeniti spektralni potpis originalnog zapisa, otežavajući forenzičko utvrđivanje autentičnosti, ali istovremeno ostavljajući specifične artefakte koji sami po sebi mogu biti dokaz o manipulaciji. | Drugi čest tip manipulacije uključuje obradu signala efektima, poput filtriranja, normalizacije, ekvilizacije, kompresije dinamike ili uklanjanja šuma. **Filtriranje i ekvilizacija** mogu mijenjati frekvencijski sadržaj zapisa, pojačavajući ili smanjujući određene spektre, što može sakriti šumove, pogreške ili artefakte nastale prijašnjim intervencijama. **Normalizacija i kompresija dinamike** mijenjaju glasnoću i raspon zvuka, čime se gube prirodne varijacije u snimci koje bi u forenzičkoj analizi mogle otkriti manipulacije ili nesklade u akustičnom okruženju. **Uklanjanje šuma** ili primjena algoritama za čišćenje zapisa može ukloniti važne tragove, poput pozadinskog ambijentalnog zvuka ili signala slabije amplitude, koji su ključni za identifikaciju mjesta, uređaja ili uvjeta snimanja. U ekstremnim slučajevima, višestruka obrada može potpuno promijeniti spektralni potpis originalnog zapisa, otežavajući forenzičko utvrđivanje autentičnosti, ali istovremeno ostavljajući specifične artefakte koji sami po sebi mogu biti dokaz o manipulaciji. [8] |
| ==== Rekodiranje i konverzija ==== | ==== Rekodiranje i konverzija ==== |
| Posebnu kategoriju čine rekodiranja i višestruke konverzije formata, osobito između gubitnih kodeka. Svako ponovno kodiranje može uvesti dodatne artefakte i gubitak podataka, što otežava utvrđivanje izvornog stanja zapisa. U forenzičkoj praksi, analiza ovih artefakata može pomoći u identifikaciji broja i vrste intervencija kojima je audiozapis bio izložen te u procjeni njegove autentičnosti. | Posebnu kategoriju čine rekodiranja i višestruke konverzije formata, osobito između gubitnih kodeka. Svako ponovno kodiranje može uvesti dodatne artefakte i gubitak podataka, što otežava utvrđivanje izvornog stanja zapisa. [6] U forenzičkoj praksi, analiza ovih artefakata može pomoći u identifikaciji broja i vrste intervencija kojima je audiozapis bio izložen te u procjeni njegove autentičnosti. |
| |
| |
| |
| ==== Spektralna analiza ==== | ==== Spektralna analiza ==== |
| Spektralna analiza omogućuje pregled frekvencijskog sadržaja audiozapisa i identifikaciju karakterističnih uzoraka ili anomalija. Korištenjem spektrograma ili Fourierove transformacije, mogu se detektirati neprirodne promjene u spektralnom sastavu signala, poput naglih prekida, ponavljajućih artefakata ili neuobičajenih frekvencijskih vrhova koji mogu pokazivati na montažu, filtriranje ili dodatnu obradu zvuka. Ova tehnika je posebno korisna za provjeru autentičnosti govornog materijala i otkrivanje manipulacija u složenim snimkama kao što su pjesme. | Spektralna analiza omogućuje pregled frekvencijskog sadržaja audiozapisa i identifikaciju karakterističnih uzoraka ili anomalija. Korištenjem spektrograma ili Fourierove transformacije, mogu se detektirati neprirodne promjene u spektralnom sastavu signala, poput naglih prekida, ponavljajućih artefakata ili neuobičajenih frekvencijskih vrhova koji mogu pokazivati na montažu, filtriranje ili dodatnu obradu zvuka. [2][6] Ova tehnika je posebno korisna za provjeru autentičnosti govornog materijala i otkrivanje manipulacija u složenim snimkama kao što su pjesme. |
| |
| {{:racfor_wiki:seminari2025:spectrogram-19thc.png?nolink&400|}} | {{:racfor_wiki:seminari2025:spectrogram-19thc.png?nolink&400|}} |
| Dodatno, kako ovakav spektrogram daje vizualni prikaz koji se može lako manipulirati, u audiozapise moguće je sakriti efektivno nečujne skrivene poruke koje su vidljive spektralnom analizom. | Dodatno, kako ovakav spektrogram daje vizualni prikaz koji se može lako manipulirati, u audiozapise moguće je sakriti efektivno nečujne skrivene poruke koje su vidljive spektralnom analizom. |
| ==== Analiza valnog oblika ==== | ==== Analiza valnog oblika ==== |
| Analiza valnog oblika fokusira se na vremenski prikaz amplitude audio signala. Promatranjem trajanja, intenziteta i prijelaza između segmenata, moguće je uočiti diskontinuitete, skokove ili nesklad u dinamici signala koji često nastaju kod rezanja, spajanja ili rekodiranja snimki. Valni oblik također omogućuje praćenje temporalnih karakteristika govora, ambijentalnog šuma i impulznih zvukova, što može pomoći u određivanju točnosti ili autentičnosti zapisa. | Analiza valnog oblika fokusira se na vremenski prikaz amplitude audio signala. Promatranjem trajanja, intenziteta i prijelaza između segmenata, moguće je uočiti diskontinuitete, skokove ili nesklad u dinamici signala koji često nastaju kod rezanja, spajanja ili rekodiranja snimki. Valni oblik također omogućuje praćenje temporalnih karakteristika govora, ambijentalnog šuma i impulznih zvukova, što može pomoći u određivanju točnosti ili autentičnosti zapisa. [1] |
| |
| {{:racfor_wiki:seminari2025:ea7d2ff69d6d3a28729ea2c57481aaa9d229b0b7.jpeg?nolink&300|}} | {{:racfor_wiki:seminari2025:ea7d2ff69d6d3a28729ea2c57481aaa9d229b0b7.jpeg?nolink&300|}} |
| Na primjeru iz gornje slike možemo zaključiti kako se radi o manipulaciji signala jer postoji oštri prijelaz unutar valnog oblika koji implicira da je možda u audiozapisu korištena tzv. "splicing" metoda gdje se spajaju 2 različita audiozapisa. Također, može se raditi i o prethodno spomenutoj metodi rezanja i spajanja. | Na primjeru iz gornje slike možemo zaključiti kako se radi o manipulaciji signala jer postoji oštri prijelaz unutar valnog oblika koji implicira da je možda u audiozapisu korištena tzv. "splicing" metoda gdje se spajaju 2 različita audiozapisa. Također, može se raditi i o prethodno spomenutoj metodi rezanja i spajanja. |
| ==== Analiza šuma i ambijentalnog okruženja ==== | ==== Analiza šuma i ambijentalnog okruženja ==== |
| Svaki audiozapis sadrži određeni pozadinski šum koji je često specifičan za uređaj ili prostor u kojem je snimka nastala. Forenzička analiza šuma uključuje identifikaciju i usporedbu tih signala kako bi se provjerila dosljednost snimke ili otkrile manipulacije. Promjene u karakteru šuma, neusklađenosti u ambijentalnim tonovima ili nestanak uobičajenih pozadinskih zvukova mogu biti indikator rezanja, spajanja ili obrade audiozapisa. | Svaki audiozapis sadrži određeni pozadinski šum koji je često specifičan za uređaj ili prostor u kojem je snimka nastala. Forenzička analiza šuma uključuje identifikaciju i usporedbu tih signala kako bi se provjerila dosljednost snimke ili otkrile manipulacije. Promjene u karakteru šuma, neusklađenosti u ambijentalnim tonovima ili nestanak uobičajenih pozadinskih zvukova mogu biti indikator rezanja, spajanja ili obrade audiozapisa. [1] |
| ==== Analiza metapodataka i tehničkih parametara ==== | ==== Analiza metapodataka i tehničkih parametara ==== |
| Naravno, kao i kod drugih vrsta datoteka u digitalnoj domeni, ne moramo promatrati sam zapis (zvuk), već i metapodatke datoteke i tehničke parametre zapisa. Analiza navedenog uključuje provjeru formata, frekvencije uzorkovanja, dubine bita, broja kanala i povijesti uređivanja. Nesklad između tehničkih karakteristika i očekivanih vrijednosti može upućivati na rekodiranje, konverziju između formata ili neautentične izmjene. U praksi se ne smije oslanjati isključivo na metapodatke jer ih je moguće mijenjati ili ukloniti tijekom prijenosa ili obrade datoteka. Međutim, kombinacija metapodataka i analize samog signala često daje najpouzdanije dokaze o autentičnosti ili manipulaciji. Detaljna provjera tehničkih parametara u kombinaciji sa spektralnom analizom, promatranjem valnog oblika i ambijentalnog šuma omogućuje otkrivanje nesukladnosti koje metapodaci sami po sebi možda ne pokazuju. Također, usporedba više verzija iste datoteke ili usporedba sa referentnim uzorcima dodatno povećava pouzdanost kranjeg nalaza. | Naravno, kao i kod drugih vrsta datoteka u digitalnoj domeni, ne moramo promatrati sam zapis (zvuk), već i metapodatke datoteke i tehničke parametre zapisa. Analiza navedenog uključuje provjeru formata, frekvencije uzorkovanja, dubine bita, broja kanala i povijesti uređivanja. Nesklad između tehničkih karakteristika i očekivanih vrijednosti može upućivati na rekodiranje, konverziju između formata ili neautentične izmjene. U praksi se ne smije oslanjati isključivo na metapodatke jer ih je moguće mijenjati ili ukloniti tijekom prijenosa ili obrade datoteka. Međutim, kombinacija metapodataka i analize samog signala često daje najpouzdanije dokaze o autentičnosti ili manipulaciji. Detaljna provjera tehničkih parametara u kombinaciji sa spektralnom analizom, promatranjem valnog oblika i ambijentalnog šuma omogućuje otkrivanje nesukladnosti koje metapodaci sami po sebi možda ne pokazuju. Također, usporedba više verzija iste datoteke ili usporedba sa referentnim uzorcima dodatno povećava pouzdanost kranjeg nalaza. |
| ==== Glasovna i govorna forenzika ==== | ==== Glasovna i govorna forenzika ==== |
| U slučajevima identifikacije osoba ili verifikacije govora, koristi se analiza glasovnih karakteristika, poput frekvencijskog raspona, tembra, intonacije i ritma govora. Usporedbom s referentnim uzorcima moguće je potvrditi ili osporiti identitet govornika, ali i detektirati sintetički ili modificirani govor. Ova metoda se često kombinira sa spektralnom i valnom analizom kako bi se dobila cjelovita forenzička procjena audiozapisa. Novije tehnike vezane uz verifikaciju govora i identifikaciju glasa se često zasnivaju na umjetnoj inteligenciji i dubokom učenju, pa time izlaze iz opsega ovog seminara. | U slučajevima identifikacije osoba ili verifikacije govora, koristi se analiza glasovnih karakteristika, poput frekvencijskog raspona, tembra, intonacije i ritma govora. Usporedbom s referentnim uzorcima moguće je potvrditi ili osporiti identitet govornika, ali i detektirati sintetički ili modificirani govor. [9] Ova metoda se često kombinira sa spektralnom i valnom analizom kako bi se dobila cjelovita forenzička procjena audiozapisa. Novije tehnike vezane uz verifikaciju govora i identifikaciju glasa se često zasnivaju na umjetnoj inteligenciji i dubokom učenju, pa time izlaze iz opsega ovog seminara. |
| |
| |
| Digitalna forenzika audiozapisa koristi specijalizirane softverske i hardverske alate koji omogućuju detaljnu analizu signala, detekciju manipulacija i provjeru autentičnosti snimki. Alati se razlikuju po funkcionalnosti, neki se fokusiraju na tehničku analizu valnog oblika i spektra, dok drugi omogućuju analizu metapodataka, identifikaciju govornika ili automatsku detekciju anomalija. U forenzičkoj praksi često se koristi kombinacija više alata kako bi se dobio što potpuniji uvid u audiozapis. U nastavku je dan pregled ovakvih alata. | Digitalna forenzika audiozapisa koristi specijalizirane softverske i hardverske alate koji omogućuju detaljnu analizu signala, detekciju manipulacija i provjeru autentičnosti snimki. Alati se razlikuju po funkcionalnosti, neki se fokusiraju na tehničku analizu valnog oblika i spektra, dok drugi omogućuju analizu metapodataka, identifikaciju govornika ili automatsku detekciju anomalija. U forenzičkoj praksi često se koristi kombinacija više alata kako bi se dobio što potpuniji uvid u audiozapis. U nastavku je dan pregled ovakvih alata. |
| ==== Softverski alati ==== | ==== Softverski alati ==== |
| Softverski alati poput **Adobe Audition**, **Audacity**, **iZotope RX** ili specijaliziranih forenzičkih paketa kao što su **Audio Forensic Tool** i **Forensic Audio Workstation** omogućuju vizualizaciju valnog oblika, spektrograma i frekvencijskih analiza. Oni pružaju mogućnosti filtriranja, dešuma, izolacije govora, usporedbe zapisa te praćenja tehničkih parametara, što olakšava identifikaciju manipulacija i provjeru autentičnosti. | Softverski alati poput **Adobe Audition**, **Audacity**, **iZotope RX** [5] ili specijaliziranih forenzičkih paketa kao što su **Audio Forensic Tool** i **Forensic Audio Workstation** omogućuju vizualizaciju valnog oblika, spektrograma i frekvencijskih analiza. Oni pružaju mogućnosti filtriranja, dešuma, izolacije govora, usporedbe zapisa te praćenja tehničkih parametara, što olakšava identifikaciju manipulacija i provjeru autentičnosti. |
| |
| {{:racfor_wiki:seminari2025:4fd633593ec5-why-upgrade-rx-11-featured-image.jpeg?nolink&400|}} | {{:racfor_wiki:seminari2025:4fd633593ec5-why-upgrade-rx-11-featured-image.jpeg?nolink&400|}} |
| **Slika 4:** Primjer softverskog alata - iZotope RX | **Slika 4:** Primjer softverskog alata - iZotope RX |
| ==== Alati za analizu metapodataka ==== | ==== Alati za analizu metapodataka ==== |
| Za forenzičko istraživanje metapodataka koriste se programi poput **MediaInfo** ili **ExifTool**, koji omogućuju čitanje i analizu tehničkih podataka datoteka, uključujući format, frekvenciju uzorkovanja, dubinu bita, uređaj snimanja i povijest izmjena. Neslaganja ili neusklađenosti u metapodacima često impliciraju rekodiranje, manipulaciju ili neautentične intervencije. | Za forenzičko istraživanje metapodataka koriste se programi poput **MediaInfo** ili **ExifTool** [4], koji omogućuju čitanje i analizu tehničkih podataka datoteka, uključujući format, frekvenciju uzorkovanja, dubinu bita, uređaj snimanja i povijest izmjena. Neslaganja ili neusklađenosti u metapodacima često impliciraju rekodiranje, manipulaciju ili neautentične intervencije. |
| |
| {{:racfor_wiki:seminari2025:exiftool-is-an-open-source-and-cross-platform-metadata-editor.jpg?nolink&400|}} | {{:racfor_wiki:seminari2025:exiftool-is-an-open-source-and-cross-platform-metadata-editor.jpg?nolink&400|}} |
| | MediaInfo | Alat za metapodatke | Čitanje formata, frekvencije uzorkovanja, dubine bita, povijesti izmjena | | | MediaInfo | Alat za metapodatke | Čitanje formata, frekvencije uzorkovanja, dubine bita, povijesti izmjena | |
| | ExifTool | Alat za metapodatke | Detaljna analiza tehničkih parametara i metapodataka | | | ExifTool | Alat za metapodatke | Detaljna analiza tehničkih parametara i metapodataka | |
| | Audio fingerprinting sustavi | Automatski forenzički alat | Otkrivanje umetnutih ili spojenih segmenata, detekcija anomalija | | |
| |
| |
| Audiozapisi često prolaze kroz različite obrade, uključujući čišćenje šuma, normalizaciju glasnoće ili profesionalnu montažu. Razlikovanje legitimnih tehničkih zahvata od manipulacija koje mijenjaju sadržaj zahtijeva kombinaciju više forenzičkih metoda i iskustvo analitičara. Dodatni izazov predstavljaju nenamjerne izmjene, primjerice automatska kompresija prilikom prijenosa preko mrežnih aplikacija ili konverzija formata, koje mogu narušiti integritet signala bez da postoji namjera manipulacije. Ove intervencije često stvaraju subtilne artefakte ili promjene u spektru, što dodatno komplicira forenzičku evaluaciju. | Audiozapisi često prolaze kroz različite obrade, uključujući čišćenje šuma, normalizaciju glasnoće ili profesionalnu montažu. Razlikovanje legitimnih tehničkih zahvata od manipulacija koje mijenjaju sadržaj zahtijeva kombinaciju više forenzičkih metoda i iskustvo analitičara. Dodatni izazov predstavljaju nenamjerne izmjene, primjerice automatska kompresija prilikom prijenosa preko mrežnih aplikacija ili konverzija formata, koje mogu narušiti integritet signala bez da postoji namjera manipulacije. Ove intervencije često stvaraju subtilne artefakte ili promjene u spektru, što dodatno komplicira forenzičku evaluaciju. |
| ==== Tehnička i metodološka ograničenja ==== | ==== Tehnička i metodološka ograničenja ==== |
| Forenzička analiza zvuka suočava se s nizom kompleksnih izazova koji proizlaze iz same prirode digitalnog zapisa i evolucije tehnologije. Iako postoje napredni softverski i hardverski alati, njihova preciznost nije apsolutna. Moderni forenzičari često se oslanjaju na vizualizaciju spektrograma i analizu ENF-a (električne mrežne frekvencije), no faktori poput niske kvalitete snimke, pozadinske buke ili kompresije podataka mogu značajno degradirati pouzdanost ovih metoda. Automatski algoritmi za detekciju manipulacija mogu propustiti složene intervencije, poput sofisticiranih montaža ili sintetičkog govora. S druge strane, subjektivna analiza stručnjaka podložna je ljudskoj pogrešci i različitim interpretacijama. Čak i uz najsuvremeniju opremu, percepcija analitičara može biti pod utjecajem kognitivne pristranosti ili zamora, što je posebno kritično kod transkripcije nejasnih snimaka ili identifikacije govornika na temelju auditivne usporedbe. Nedostatak standardiziranih protokola i varijabilnost metodologija između laboratorija dodatno otežavaju usporedbu rezultata i potvrdu autentičnosti. Bez jedinstvenog globalnog okvira koji bi propisao točne korake validacije, različiti stručnjaci mogu doći do suprotstavljenih zaključaka koristeći različite softverske pakete ili pragove tolerancije, čime se naglašava potreba za kontinuiranom edukacijom i razvojem otpornijih forenzičkih okvira. | Forenzička analiza zvuka suočava se s nizom kompleksnih izazova koji proizlaze iz same prirode digitalnog zapisa i evolucije tehnologije. Iako postoje napredni softverski i hardverski alati, njihova preciznost nije apsolutna.[6] Moderni forenzičari često se oslanjaju na vizualizaciju spektrograma i analizu ENF-a (električne mrežne frekvencije), no faktori poput niske kvalitete snimke, pozadinske buke ili kompresije podataka mogu značajno degradirati pouzdanost ovih metoda. Automatski algoritmi za detekciju manipulacija mogu propustiti složene intervencije, poput sofisticiranih montaža ili sintetičkog govora. S druge strane, subjektivna analiza stručnjaka podložna je ljudskoj pogrešci i različitim interpretacijama. Čak i uz najsuvremeniju opremu, percepcija analitičara može biti pod utjecajem kognitivne pristranosti ili zamora, što je posebno kritično kod transkripcije nejasnih snimaka ili identifikacije govornika na temelju auditivne usporedbe. Nedostatak standardiziranih protokola i varijabilnost metodologija između laboratorija dodatno otežavaju usporedbu rezultata i potvrdu autentičnosti. Bez jedinstvenog globalnog okvira koji bi propisao točne korake validacije, različiti stručnjaci mogu doći do suprotstavljenih zaključaka koristeći različite softverske pakete ili pragove tolerancije, čime se naglašava potreba za kontinuiranom edukacijom i razvojem otpornijih forenzičkih okvira. [3] |
| |
| ==== Pravna i etička pitanja ==== | ==== Pravna i etička pitanja ==== |
| |
| Uvođenje audiozapisa kao dokaznog materijala u pravne postupke otvara niz kompleksnih pravnih i etičkih izazova. Čak i tehnički besprijekoran zapis mora proći strogu sudsku provjeru da bi bio prihvaćen kao dokaz, dok etički standardi forenzike određuju granice između zaštite pravde i narušavanja privatnosti pojedinaca. Ključni koncept je lanac nadzora (chain of custody), koji zahtijeva dokumentiranje svakog koraka puta datoteke, od izuzimanja s uređaja, preko obrade i analize, do prezentacije pred sudom. Svaka nejasnoća u lancu nadzora ili nepropisno rukovanje datotekom može dovesti do odbacivanja dokaza. Dodatni pravni izazov predstavlja privatnost i legalnost snimanja. U mnogim područjima audiozapis snimljen bez znanja ili privole sudionika smatra se nezakonitim, osim u specifičnim slučajevima poput teških kaznenih djela ili prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Forenzičar se stoga lako može naći u etičkoj dilemi, npr. ima opciju analizirati materijal koji može biti ključan za pravdu, ali je pribavljen kršenjem prava na privatnost. Pojava audio deepfake tehnologije dodatno komplicira situaciju jer je sada potrebno procijeniti ne samo manipulacije unutar snimke, već i samu autentičnost glasa, a pogrešna interpretacija može imati ozbiljne posljedice po ugled i prava pojedinaca. | Uvođenje audiozapisa kao dokaznog materijala u pravne postupke otvara niz kompleksnih pravnih i etičkih izazova. Čak i tehnički besprijekoran zapis mora proći strogu sudsku provjeru da bi bio prihvaćen kao dokaz, dok etički standardi forenzike određuju granice između zaštite pravde i narušavanja privatnosti pojedinaca. Ključni koncept je lanac nadzora (chain of custody), koji zahtijeva dokumentiranje svakog koraka puta datoteke, od izuzimanja s uređaja, preko obrade i analize, do prezentacije pred sudom. Svaka nejasnoća u lancu nadzora ili nepropisno rukovanje datotekom može dovesti do odbacivanja dokaza. Dodatni pravni izazov predstavlja privatnost i legalnost snimanja. [3] U mnogim područjima audiozapis snimljen bez znanja ili privole sudionika smatra se nezakonitim, osim u specifičnim slučajevima poput teških kaznenih djela ili prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Forenzičar se stoga lako može naći u etičkoj dilemi, npr. ima opciju analizirati materijal koji može biti ključan za pravdu, ali je pribavljen kršenjem prava na privatnost. Pojava audio deepfake tehnologije dodatno komplicira situaciju jer je sada potrebno procijeniti ne samo manipulacije unutar snimke, već i samu autentičnost glasa, a pogrešna interpretacija može imati ozbiljne posljedice po ugled i prava pojedinaca.[3] |
| ---- | ---- |
| |
| ==== Spektralna analiza formanta ==== | ==== Spektralna analiza formanta ==== |
| |
| U području sudbene audio forenzike, jedan od najpoznatijih primjera primjene glasovne verifikacije i biometrije bio je proces identifikacije Osame bin Ladena putem audio kazeta dostavljanih medijima. Konkretan postupak koji se u takvim slučajevima koristi naziva se ekstrakcija formanta i analiza vokalnog trakta. Formanti su rezonantne frekvencije ljudskog govornog trakta koje ovise o fizičkoj anatomiji govornika (duljina vrata, oblik čeljusti i usne šupljine) i gotovo ih je nemoguće dugoročno svjesno modificirati ili uspješno imitirati. Forenzičari koriste spektralnu analizu kako bi izolirali prva tri formanta (F1, F2 i F3) unutar stabilnih samoglasnika. Ti se podaci zatim uspoređuju s referentnim uzorcima glasa iz baza podataka. Čak i kada je snimka loše kvalitete ili je govornik pokušao promijeniti boju glasa, statistički modeli poput Gaussovih mješovitih modela (GMM) ili novijih x-vector sustava temeljenih na dubokom učenju, mogu s visokim postotkom vjerojatnosti potvrditi identitet. Ovaj postupak omogućuje razlikovanje autentičnog govora od imitatora ili danas sve prisutnijih AI generiranih deepfake zapisa, koji često pokazuju neprirodne diskontinuitete u faznim prijelazima spektralnih komponenti. | U području sudbene audio forenzike, jedan od najpoznatijih primjera primjene glasovne verifikacije i biometrije bio je proces identifikacije Osame bin Ladena putem audio kazeta dostavljanih medijima. Konkretan postupak koji se u takvim slučajevima koristi naziva se ekstrakcija formanta i analiza vokalnog trakta. Formanti su rezonantne frekvencije ljudskog govornog trakta koje ovise o fizičkoj anatomiji govornika (duljina vrata, oblik čeljusti i usne šupljine) i gotovo ih je nemoguće dugoročno svjesno modificirati ili uspješno imitirati. Forenzičari koriste spektralnu analizu kako bi izolirali prva tri formanta (F1, F2 i F3) unutar stabilnih samoglasnika. Ti se podaci zatim uspoređuju s referentnim uzorcima glasa iz baza podataka. Čak i kada je snimka loše kvalitete ili je govornik pokušao promijeniti boju glasa, statistički modeli poput Gaussovih mješovitih modela (GMM) [9] ili novijih x-vector sustava temeljenih na dubokom učenju, mogu s visokim postotkom vjerojatnosti potvrditi identitet. Ovaj postupak omogućuje razlikovanje autentičnog govora od imitatora ili danas sve prisutnijih AI generiranih deepfake zapisa, koji često pokazuju neprirodne diskontinuitete u faznim prijelazima spektralnih komponenti. |
| |
| {{:racfor_wiki:seminari2025:unnamed.jpg?nolink&400|}} | {{:racfor_wiki:seminari2025:unnamed.jpg?nolink&400|}} |
| ==== Forenzička identifikacija metodom fazne korelacije ==== | ==== Forenzička identifikacija metodom fazne korelacije ==== |
| |
| U suvremenoj forenzici audiozapisa, dokazivanje neovlaštenog korištenja uzoraka (samplinga) često se oslanja na metodu invertiranja faze, koja omogućuje detekciju originalnog signala čak i kada je on zamaskiran efektima ili drugim instrumentima. Konkretan primjer ovakvog postupka vidljiv je u stručnim analizama sporova poput onog za pjesmu „Vogue“, gdje se sumnja na korištenje vrlo kratkih segmenata tuđeg djela. Forenzički proces uključuje precizno poravnavanje sumnjivog uzorka s pretpostavljenim originalom do razine mikrosekunde, nakon čega se na jednom od signala invertira faza (okretanje valnog oblika za 180°, vidi sliku 7). Ako su zapisi digitalno identični, dolazi do potpunog poništavanja signala (engl. phase cancellation), dok na spektrogramu ostaju vidljivi samo naknadno dodani artefakti poput jeke (reverb) ili distorzije. Ovaj postupak, u kombinaciji s analizom aliasing artefakata specifičnih za stare digitalne samplere, pruža neoboriv tehnički dokaz da audiozapis nije ponovno odsviran, već je izravno kopiran iz izvornog digitalnog izvora. | U suvremenoj forenzici audiozapisa, dokazivanje neovlaštenog korištenja uzoraka (samplinga) često se oslanja na metodu invertiranja faze, koja omogućuje detekciju originalnog signala čak i kada je on zamaskiran efektima ili drugim instrumentima. Konkretan primjer ovakvog postupka vidljiv je u stručnim analizama sporova poput onog za pjesmu „Vogue“, gdje se sumnja na korištenje vrlo kratkih segmenata tuđeg djela. Forenzički proces uključuje precizno poravnavanje sumnjivog uzorka s pretpostavljenim originalom do razine mikrosekunde, nakon čega se na jednom od signala invertira faza (okretanje valnog oblika za 180°, vidi sliku 7). Ako su zapisi digitalno identični, dolazi do potpunog poništavanja signala (engl. phase cancellation), dok na spektrogramu ostaju vidljivi samo naknadno dodani artefakti poput jeke (reverb) ili distorzije. Ovaj postupak, u kombinaciji s analizom aliasing artefakata specifičnih za stare digitalne samplere, pruža neoboriv tehnički dokaz da audiozapis nije ponovno odsviran, već je izravno kopiran iz izvornog digitalnog izvora. [8] |
| |
| {{:racfor_wiki:seminari2025:phase-cancellation-visual-examples.jpg?nolink&400|}} | {{:racfor_wiki:seminari2025:phase-cancellation-visual-examples.jpg?nolink&400|}} |
| |
| U sporu oko pjesme "Dark Horse", forenzički vještaci za zvuk analizirali su instrumentalne dionice (ostinato) kako bi utvrdili radi li se o krađi melodije iz pjesme "Joyful Noise". Iako se radilo o analizi nota, forenzički pristup uključivao je preklapanje valnih oblika i spektrograma kako bi se utvrdilo je li došlo do kopiranja same teksture zvuka i boje instrumenta, što bi upućivalo na izravan sampling, a ne samo na slučajnu sličnost melodije. | U sporu oko pjesme "Dark Horse", forenzički vještaci za zvuk analizirali su instrumentalne dionice (ostinato) kako bi utvrdili radi li se o krađi melodije iz pjesme "Joyful Noise". Iako se radilo o analizi nota, forenzički pristup uključivao je preklapanje valnih oblika i spektrograma kako bi se utvrdilo je li došlo do kopiranja same teksture zvuka i boje instrumenta, što bi upućivalo na izravan sampling, a ne samo na slučajnu sličnost melodije. |
| | |
| | |
| | |
| | ---- |
| | |
| |
| |
| ===== Zaključak ===== | ===== Zaključak ===== |
| Forenzička analiza audiozapisa temelji se na kombinaciji analize samog zvučnog signala, metapodataka i tehničkih parametara zapisa, pri čemu se pouzdani zaključci donose isključivo korelacijom više metoda. Pregled osnovnih tipova manipulacija, poput rezanja i spajanja, primjene audioefekata te višestrukog rekodiranja, pokazuje da većina intervencija ostavlja mjerljive tragove u vremenskoj i frekvencijskoj domeni, iako ti tragovi nisu uvijek rezultat namjerne manipulacije. Spektralna analiza, analiza valnog oblika i ambijentalnog šuma čine temelj forenzičkog ispitivanja autentičnosti, dok analiza metapodataka služi kao dopunski izvor informacija o porijeklu i povijesti zapisa. Unatoč napretku alata i automatiziranih sustava, kvaliteta snimke, gubitna kompresija i prethodne obrade često predstavljaju značajna ograničenja i zahtijevaju opreznu interpretaciju rezultata.Forenzika audiozapisa stoga ostaje interdisciplinarno i metodološki zahtjevno područje u kojem tehnička preciznost mora biti popraćena pravnom ispravnošću i etičkom odgovornošću. U kontekstu sve češćih digitalnih manipulacija i pojave sintetičkog govora, sustavan i kritički pristup analizi zvuka izuzetno je bitan za očuvanje vjerodostojnosti audiozapisa kao dokaznog i istraživačkog materijala. | Forenzička analiza audiozapisa temelji se na kombinaciji analize samog zvučnog signala, metapodataka i tehničkih parametara zapisa, pri čemu se pouzdani zaključci donose isključivo korelacijom više metoda. Pregled osnovnih tipova manipulacija, poput rezanja i spajanja, primjene audioefekata te višestrukog rekodiranja, pokazuje da većina intervencija ostavlja mjerljive tragove u vremenskoj i frekvencijskoj domeni, iako ti tragovi nisu uvijek rezultat namjerne manipulacije. Spektralna analiza, analiza valnog oblika i ambijentalnog šuma čine temelj forenzičkog ispitivanja autentičnosti, dok analiza metapodataka služi kao dopunski izvor informacija o porijeklu i povijesti zapisa. Unatoč napretku alata i automatiziranih sustava, kvaliteta snimke, gubitna kompresija i prethodne obrade često predstavljaju značajna ograničenja i zahtijevaju opreznu interpretaciju rezultata.Forenzika audiozapisa stoga ostaje interdisciplinarno i metodološki zahtjevno područje u kojem tehnička preciznost mora biti popraćena pravnom ispravnošću i etičkom odgovornošću. U kontekstu sve češćih digitalnih manipulacija i pojave sintetičkog govora, sustavan i kritički pristup analizi zvuka izuzetno je bitan za očuvanje vjerodostojnosti audiozapisa kao dokaznog i istraživačkog materijala. |
| | |
| | |
| | |
| | ---- |
| | |
| | |
| | |
| | |
| ===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== |
| |
