Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice.

--- racfor_wiki:seminari2025:fg119124727 [2026/01/22 20:47]
Franko Goričanec [Softverski alati]
+++ racfor_wiki:seminari2025:fg119124727 [2026/01/22 21:01] (trenutno)
Franko Goričanec [Pregled alata]
@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 ===== Uvod =====
-Forenzika audiozapisa predstavlja interdisciplinarno područje digitalne forenzike koje se bavi analizom, provjerom autentičnosti i detekcijom manipulacija u zvučnim zapisima. S obzirom na sve češću upotrebu audiozapisa kao dokaznog materijala u pravnim postupcima, ali i na rast dostupnosti alata za obradu zvuka, potreba za pouzdanom i metodološki utemeljenom analizom postaje sve izraženija. Ovaj seminar daje pregled osnovnih pojmova digitalnog audiozapisa, najčešćih tipova manipulacija te važnih tehnika i alata koji se koriste u forenzičkoj analizi zvuka, s ciljem razumijevanja mogućnosti i ograničenja utvrđivanja autentičnosti audiozapisa. [7] Prije samog pregleda tehnika i alata, važno je objasniti osnovne pojmove vezane uz ovo područje.
+Forenzika audiozapisa predstavlja interdisciplinarno područje digitalne forenzike koje se bavi analizom, provjerom autentičnosti i detekcijom manipulacija u zvučnim zapisima. S obzirom na sve češću upotrebu audiozapisa kao dokaznog materijala u pravnim postupcima, ali i na rast dostupnosti alata za obradu zvuka, potreba za pouzdanom i metodološki utemeljenom analizom postaje sve izraženija. [7] Ovaj seminar daje pregled osnovnih pojmova digitalnog audiozapisa, najčešćih tipova manipulacija te važnih tehnika i alata koji se koriste u forenzičkoj analizi zvuka, s ciljem razumijevanja mogućnosti i ograničenja utvrđivanja autentičnosti audiozapisa. Prije samog pregleda tehnika i alata, važno je objasniti osnovne pojmove vezane uz ovo područje.
+----
 ===== Osnove digitalnog audiozapisa i metapodaci =====
 Kako bi razumjeli koncepte obrade, manipulacije i forenzičke analize neke audio datoteke, potrebno je dati pregled osnovnih pojmova vezanih uz sam pojam digitalnog audiozapisa.
@@ Redak 75: / Redak 79: @@
 **Slika 4:** Primjer softverskog alata - iZotope RX
 ==== Alati za analizu metapodataka ====
-Za forenzičko istraživanje metapodataka koriste se programi poput **MediaInfo** ili **ExifTool**, koji omogućuju čitanje i analizu tehničkih podataka datoteka, uključujući format, frekvenciju uzorkovanja, dubinu bita, uređaj snimanja i povijest izmjena. Neslaganja ili neusklađenosti u metapodacima često impliciraju rekodiranje, manipulaciju ili neautentične intervencije.
+Za forenzičko istraživanje metapodataka koriste se programi poput **MediaInfo** ili **ExifTool** [4], koji omogućuju čitanje i analizu tehničkih podataka datoteka, uključujući format, frekvenciju uzorkovanja, dubinu bita, uređaj snimanja i povijest izmjena. Neslaganja ili neusklađenosti u metapodacima često impliciraju rekodiranje, manipulaciju ili neautentične intervencije.
 {{:racfor_wiki:seminari2025:exiftool-is-an-open-source-and-cross-platform-metadata-editor.jpg?nolink&400|}}
@@ Redak 94: / Redak 98: @@
 | MediaInfo | Alat za metapodatke | Čitanje formata, frekvencije uzorkovanja, dubine bita, povijesti izmjena |
 | ExifTool | Alat za metapodatke | Detaljna analiza tehničkih parametara i metapodataka |
-| Audio fingerprinting sustavi | Automatski forenzički alat | Otkrivanje umetnutih ili spojenih segmenata, detekcija anomalija |
@@ Redak 113: / Redak 117: @@
 Audiozapisi često prolaze kroz različite obrade, uključujući čišćenje šuma, normalizaciju glasnoće ili profesionalnu montažu. Razlikovanje legitimnih tehničkih zahvata od manipulacija koje mijenjaju sadržaj zahtijeva kombinaciju više forenzičkih metoda i iskustvo analitičara. Dodatni izazov predstavljaju nenamjerne izmjene, primjerice automatska kompresija prilikom prijenosa preko mrežnih aplikacija ili konverzija formata, koje mogu narušiti integritet signala bez da postoji namjera manipulacije. Ove intervencije često stvaraju subtilne artefakte ili promjene u spektru, što dodatno komplicira forenzičku evaluaciju.
 ==== Tehnička i metodološka ograničenja ====
-Forenzička analiza zvuka suočava se s nizom kompleksnih izazova koji proizlaze iz same prirode digitalnog zapisa i evolucije tehnologije. Iako postoje napredni softverski i hardverski alati, njihova preciznost nije apsolutna. Moderni forenzičari često se oslanjaju na vizualizaciju spektrograma i analizu ENF-a (električne mrežne frekvencije), no faktori poput niske kvalitete snimke, pozadinske buke ili kompresije podataka mogu značajno degradirati pouzdanost ovih metoda. Automatski algoritmi za detekciju manipulacija mogu propustiti složene intervencije, poput sofisticiranih montaža ili sintetičkog govora. S druge strane, subjektivna analiza stručnjaka podložna je ljudskoj pogrešci i različitim interpretacijama. Čak i uz najsuvremeniju opremu, percepcija analitičara može biti pod utjecajem kognitivne pristranosti ili zamora, što je posebno kritično kod transkripcije nejasnih snimaka ili identifikacije govornika na temelju auditivne usporedbe. Nedostatak standardiziranih protokola i varijabilnost metodologija između laboratorija dodatno otežavaju usporedbu rezultata i potvrdu autentičnosti. Bez jedinstvenog globalnog okvira koji bi propisao točne korake validacije, različiti stručnjaci mogu doći do suprotstavljenih zaključaka koristeći različite softverske pakete ili pragove tolerancije, čime se naglašava potreba za kontinuiranom edukacijom i razvojem otpornijih forenzičkih okvira.
+Forenzička analiza zvuka suočava se s nizom kompleksnih izazova koji proizlaze iz same prirode digitalnog zapisa i evolucije tehnologije. Iako postoje napredni softverski i hardverski alati, njihova preciznost nije apsolutna.[6] Moderni forenzičari često se oslanjaju na vizualizaciju spektrograma i analizu ENF-a (električne mrežne frekvencije), no faktori poput niske kvalitete snimke, pozadinske buke ili kompresije podataka mogu značajno degradirati pouzdanost ovih metoda. Automatski algoritmi za detekciju manipulacija mogu propustiti složene intervencije, poput sofisticiranih montaža ili sintetičkog govora. S druge strane, subjektivna analiza stručnjaka podložna je ljudskoj pogrešci i različitim interpretacijama. Čak i uz najsuvremeniju opremu, percepcija analitičara može biti pod utjecajem kognitivne pristranosti ili zamora, što je posebno kritično kod transkripcije nejasnih snimaka ili identifikacije govornika na temelju auditivne usporedbe. Nedostatak standardiziranih protokola i varijabilnost metodologija između laboratorija dodatno otežavaju usporedbu rezultata i potvrdu autentičnosti. Bez jedinstvenog globalnog okvira koji bi propisao točne korake validacije, različiti stručnjaci mogu doći do suprotstavljenih zaključaka koristeći različite softverske pakete ili pragove tolerancije, čime se naglašava potreba za kontinuiranom edukacijom i razvojem otpornijih forenzičkih okvira. [3]
 ==== Pravna i etička pitanja ====
-Uvođenje audiozapisa kao dokaznog materijala u pravne postupke otvara niz kompleksnih pravnih i etičkih izazova. Čak i tehnički besprijekoran zapis mora proći strogu sudsku provjeru da bi bio prihvaćen kao dokaz, dok etički standardi forenzike određuju granice između zaštite pravde i narušavanja privatnosti pojedinaca. Ključni koncept je lanac nadzora (chain of custody), koji zahtijeva dokumentiranje svakog koraka puta datoteke, od izuzimanja s uređaja, preko obrade i analize, do prezentacije pred sudom. Svaka nejasnoća u lancu nadzora ili nepropisno rukovanje datotekom može dovesti do odbacivanja dokaza. Dodatni pravni izazov predstavlja privatnost i legalnost snimanja. U mnogim područjima audiozapis snimljen bez znanja ili privole sudionika smatra se nezakonitim, osim u specifičnim slučajevima poput teških kaznenih djela ili prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Forenzičar se stoga lako može naći u etičkoj dilemi, npr. ima opciju analizirati materijal koji može biti ključan za pravdu, ali je pribavljen kršenjem prava na privatnost. Pojava audio deepfake tehnologije dodatno komplicira situaciju jer je sada potrebno procijeniti ne samo manipulacije unutar snimke, već i samu autentičnost glasa, a pogrešna interpretacija može imati ozbiljne posljedice po ugled i prava pojedinaca.
+Uvođenje audiozapisa kao dokaznog materijala u pravne postupke otvara niz kompleksnih pravnih i etičkih izazova. Čak i tehnički besprijekoran zapis mora proći strogu sudsku provjeru da bi bio prihvaćen kao dokaz, dok etički standardi forenzike određuju granice između zaštite pravde i narušavanja privatnosti pojedinaca. Ključni koncept je lanac nadzora (chain of custody), koji zahtijeva dokumentiranje svakog koraka puta datoteke, od izuzimanja s uređaja, preko obrade i analize, do prezentacije pred sudom. Svaka nejasnoća u lancu nadzora ili nepropisno rukovanje datotekom može dovesti do odbacivanja dokaza. Dodatni pravni izazov predstavlja privatnost i legalnost snimanja. [3] U mnogim područjima audiozapis snimljen bez znanja ili privole sudionika smatra se nezakonitim, osim u specifičnim slučajevima poput teških kaznenih djela ili prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Forenzičar se stoga lako može naći u etičkoj dilemi, npr. ima opciju analizirati materijal koji može biti ključan za pravdu, ali je pribavljen kršenjem prava na privatnost. Pojava audio deepfake tehnologije dodatno komplicira situaciju jer je sada potrebno procijeniti ne samo manipulacije unutar snimke, već i samu autentičnost glasa, a pogrešna interpretacija može imati ozbiljne posljedice po ugled i prava pojedinaca.[3]
 ----
@@ Redak 126: / Redak 130: @@
 ==== Spektralna analiza formanta ====
-U području sudbene audio forenzike, jedan od najpoznatijih primjera primjene glasovne verifikacije i biometrije bio je proces identifikacije Osame bin Ladena putem audio kazeta dostavljanih medijima. Konkretan postupak koji se u takvim slučajevima koristi naziva se ekstrakcija formanta i analiza vokalnog trakta. Formanti su rezonantne frekvencije ljudskog govornog trakta koje ovise o fizičkoj anatomiji govornika (duljina vrata, oblik čeljusti i usne šupljine) i gotovo ih je nemoguće dugoročno svjesno modificirati ili uspješno imitirati. Forenzičari koriste spektralnu analizu kako bi izolirali prva tri formanta (F1, F2 i F3) unutar stabilnih samoglasnika. Ti se podaci zatim uspoređuju s referentnim uzorcima glasa iz baza podataka. Čak i kada je snimka loše kvalitete ili je govornik pokušao promijeniti boju glasa, statistički modeli poput Gaussovih mješovitih modela (GMM) ili novijih x-vector sustava temeljenih na dubokom učenju, mogu s visokim postotkom vjerojatnosti potvrditi identitet. Ovaj postupak omogućuje razlikovanje autentičnog govora od imitatora ili danas sve prisutnijih AI generiranih deepfake zapisa, koji često pokazuju neprirodne diskontinuitete u faznim prijelazima spektralnih komponenti.
+U području sudbene audio forenzike, jedan od najpoznatijih primjera primjene glasovne verifikacije i biometrije bio je proces identifikacije Osame bin Ladena putem audio kazeta dostavljanih medijima. Konkretan postupak koji se u takvim slučajevima koristi naziva se ekstrakcija formanta i analiza vokalnog trakta. Formanti su rezonantne frekvencije ljudskog govornog trakta koje ovise o fizičkoj anatomiji govornika (duljina vrata, oblik čeljusti i usne šupljine) i gotovo ih je nemoguće dugoročno svjesno modificirati ili uspješno imitirati. Forenzičari koriste spektralnu analizu kako bi izolirali prva tri formanta (F1, F2 i F3) unutar stabilnih samoglasnika. Ti se podaci zatim uspoređuju s referentnim uzorcima glasa iz baza podataka. Čak i kada je snimka loše kvalitete ili je govornik pokušao promijeniti boju glasa, statistički modeli poput Gaussovih mješovitih modela (GMM) [9] ili novijih x-vector sustava temeljenih na dubokom učenju, mogu s visokim postotkom vjerojatnosti potvrditi identitet. Ovaj postupak omogućuje razlikovanje autentičnog govora od imitatora ili danas sve prisutnijih AI generiranih deepfake zapisa, koji često pokazuju neprirodne diskontinuitete u faznim prijelazima spektralnih komponenti.
 {{:racfor_wiki:seminari2025:unnamed.jpg?nolink&400|}}
@@ Redak 133: / Redak 137: @@
 ==== Forenzička identifikacija metodom fazne korelacije ====
-U suvremenoj forenzici audiozapisa, dokazivanje neovlaštenog korištenja uzoraka (samplinga) često se oslanja na metodu invertiranja faze, koja omogućuje detekciju originalnog signala čak i kada je on zamaskiran efektima ili drugim instrumentima. Konkretan primjer ovakvog postupka vidljiv je u stručnim analizama sporova poput onog za pjesmu „Vogue“, gdje se sumnja na korištenje vrlo kratkih segmenata tuđeg djela. Forenzički proces uključuje precizno poravnavanje sumnjivog uzorka s pretpostavljenim originalom do razine mikrosekunde, nakon čega se na jednom od signala invertira faza (okretanje valnog oblika za 180°, vidi sliku 7). Ako su zapisi digitalno identični, dolazi do potpunog poništavanja signala (engl. phase cancellation), dok na spektrogramu ostaju vidljivi samo naknadno dodani artefakti poput jeke (reverb) ili distorzije. Ovaj postupak, u kombinaciji s analizom aliasing artefakata specifičnih za stare digitalne samplere, pruža neoboriv tehnički dokaz da audiozapis nije ponovno odsviran, već je izravno kopiran iz izvornog digitalnog izvora.
+U suvremenoj forenzici audiozapisa, dokazivanje neovlaštenog korištenja uzoraka (samplinga) često se oslanja na metodu invertiranja faze, koja omogućuje detekciju originalnog signala čak i kada je on zamaskiran efektima ili drugim instrumentima. Konkretan primjer ovakvog postupka vidljiv je u stručnim analizama sporova poput onog za pjesmu „Vogue“, gdje se sumnja na korištenje vrlo kratkih segmenata tuđeg djela. Forenzički proces uključuje precizno poravnavanje sumnjivog uzorka s pretpostavljenim originalom do razine mikrosekunde, nakon čega se na jednom od signala invertira faza (okretanje valnog oblika za 180°, vidi sliku 7). Ako su zapisi digitalno identični, dolazi do potpunog poništavanja signala (engl. phase cancellation), dok na spektrogramu ostaju vidljivi samo naknadno dodani artefakti poput jeke (reverb) ili distorzije. Ovaj postupak, u kombinaciji s analizom aliasing artefakata specifičnih za stare digitalne samplere, pruža neoboriv tehnički dokaz da audiozapis nije ponovno odsviran, već je izravno kopiran iz izvornog digitalnog izvora. [8]
 {{:racfor_wiki:seminari2025:phase-cancellation-visual-examples.jpg?nolink&400|}}
@@ Redak 145: / Redak 149: @@
 U sporu oko pjesme "Dark Horse", forenzički vještaci za zvuk analizirali su instrumentalne dionice (ostinato) kako bi utvrdili radi li se o krađi melodije iz pjesme "Joyful Noise". Iako se radilo o analizi nota, forenzički pristup uključivao je preklapanje valnih oblika i spektrograma kako bi se utvrdilo je li došlo do kopiranja same teksture zvuka i boje instrumenta, što bi upućivalo na izravan sampling, a ne samo na slučajnu sličnost melodije.
+----
 ===== Zaključak =====
 Forenzička analiza audiozapisa temelji se na kombinaciji analize samog zvučnog signala, metapodataka i tehničkih parametara zapisa, pri čemu se pouzdani zaključci donose isključivo korelacijom više metoda. Pregled osnovnih tipova manipulacija, poput rezanja i spajanja, primjene audioefekata te višestrukog rekodiranja, pokazuje da većina intervencija ostavlja mjerljive tragove u vremenskoj i frekvencijskoj domeni, iako ti tragovi nisu uvijek rezultat namjerne manipulacije. Spektralna analiza, analiza valnog oblika i ambijentalnog šuma čine temelj forenzičkog ispitivanja autentičnosti, dok analiza metapodataka služi kao dopunski izvor informacija o porijeklu i povijesti zapisa. Unatoč napretku alata i automatiziranih sustava, kvaliteta snimke, gubitna kompresija i prethodne obrade često predstavljaju značajna ograničenja i zahtijevaju opreznu interpretaciju rezultata.Forenzika audiozapisa stoga ostaje interdisciplinarno i metodološki zahtjevno područje u kojem tehnička preciznost mora biti popraćena pravnom ispravnošću i etičkom odgovornošću. U kontekstu sve češćih digitalnih manipulacija i pojave sintetičkog govora, sustavan i kritički pristup analizi zvuka izuzetno je bitan za očuvanje vjerodostojnosti audiozapisa kao dokaznog i istraživačkog materijala.
+----
 ===== Literatura =====

racfor_wiki/seminari2025/fg119124727.1769114858.txt.gz · Zadnja izmjena: 2026/01/22 20:47 od Franko Goričanec