Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice.

--- racfor_wiki:seminari2025:lz54251 [2026/01/21 23:06]
Luka Žaja [Zamjena lica]
+++ racfor_wiki:seminari2025:lz54251 [2026/01/21 23:19] (trenutno)
Luka Žaja [Literatura]
@@ Redak 86: / Redak 86: @@
 Deepfake tehnologija koristi se u širokom spektru prijevarnih scenarija. Oni se mogu pojaviti tijekom onboardinga, prijave u sustav, autorizacije plaćanja i rješavanja sporova - odnosno svugdje gdje se provjeravaju identitet i povjerenje.
-U nastavku su neka od područja u kojima prevaranti aktivno koriste deefake tehnologiju.
+U nastavku su neka od područja u kojima prevaranti aktivno koriste deepfake tehnologiju.
 ==== Sintetički identitet ====
@@ Redak 100: / Redak 100: @@
 ==== Prijevare putem socijalnog inženjeringa ====
-Deepfakeovi pružaju brzo vizualno "dokazivanje" identitea kojim se potkrepljuje lažni pozivi ili poruke te se smanjuje oprez žrtava. Napadači često koriste kratke videoisječke, namjerno dodaju šum u pozadini ili kašnjenje slike kako bi prikrili nepravilnosti, a zatim vrše pritisak na žrtvu da izvan uobičajnih kanala odobri plaćanja ili prebaci novac.
+Deepfakeovi pružaju brzo vizualno "dokazivanje" identiteta kojim se potkrepljuje lažni pozivi ili poruke te se smanjuje oprez žrtava. Napadači često koriste kratke videoisječke, namjerno dodaju šum u pozadini ili kašnjenje slike kako bi prikrili nepravilnosti, a zatim vrše pritisak na žrtvu da izvan uobičajenih kanala odobri plaćanja ili prebaci novac.
 ==== Prijevare s prijavama za posao ====
-U posljednje vrijeme bilježi se porast korištenja sintetičkih videozapisa i generiranih fotografija profila za prolazak online intervjua za remote posao. Ako se prevarant zaposli, može krasti podatke i intelektualno vlasništvo, varati tvrtku i njezine korisnike ili provoditi "salary arbitrage" tj. fenom gdje zaposlenik tvrdi da živi u skupim regijama dok se zapravo nalazi u područjima s puno nižim troškovima života te traži uvjete zaposlenja koji inače nebi bili mogući.
+U posljednje vrijeme bilježi se porast korištenja sintetičkih videozapisa i generiranih fotografija profila za prolazak online intervjua za remote posao. Ako se prevarant zaposli, može krasti podatke i intelektualno vlasništvo, varati tvrtku i njezine korisnike ili provoditi "salary arbitrage" tj. fenom gdje zaposlenik tvrdi da živi u skupim regijama dok se zapravo nalazi u područjima s puno nižim troškovima života te traži uvjete zaposlenja koji inače ne bi bili mogući.
 ==== Dezinformacije i napadi na reputaciju ====
@@ Redak 113: / Redak 113: @@
 ==== Krivotovorenje dokaza za zahtjeve i sporove ====
-Napadači korsite deepfake tehnologiju za izradu uvjerljivih "dokaza" u slučajevima povrata sredstava, chargebackova i osiguravateljskih zahtjeva. Uređuju snimke dostave kako bi prikazali nestali ili ukradeni paket, režisirali lažne videozapise nesreća ili mijenaju račune i fakture kako bi potkrijepili zahtjev za povrat.
+Napadači koriste deepfake tehnologiju za izradu uvjerljivih "dokaza" u slučajevima povrata sredstava, chargebackova i osiguravateljskih zahtjeva. Uređuju snimke dostave kako bi prikazali nestali ili ukradeni paket, režisirali lažne videozapise nesreća ili mijenjaju račune i fakture kako bi potkrijepili zahtjev za povrat.
 U nekim slučajevima generiraju lažne snimke s kućnih kamera koje prikazuju krađu paketa ili slike "pogrešno isporučene" robe, čime se potiču automatske isplate bez ljudske provjere.
@@ Redak 121: / Redak 121: @@
 ==== Ucjene s deepfakeom ====
-Ove prijevare najčešće ciljaju mlađe osobe i obično započinju na društvenim mržama. Napadači korsite deepfake alate za stvaranje lažnih eksplicitnih slika ili videozapisa žrtava, a zatim prijete njihovim javnim objavljivanjem ako ne dobiju novac ili pristup financijskim računima.
+Ove prijevare najčešće ciljaju mlađe osobe i obično započinju na društvenim mrežama. Napadači koriste deepfake alate za stvaranje lažnih eksplicitnih slika ili videozapisa žrtava, a zatim prijete njihovim javnim objavljivanjem ako ne dobiju novac ili pristup financijskim računima.
 Ova vrsta zloupotrebe postala je ozbiljan globalni problem, zbog čega su društvene platforme počele uvoditi nove zakone usmjerene na zaštitu digitalnog identiteta i zabranu eksplicitnih deepfake sadržaja.
@@ Redak 128: / Redak 128: @@
 Postoji nekoliko upornih mitova o tome kako prepoznati deepfake sadržaj, a u nastavku su navedeni oni najpopularniji koji bi nas mogli prevariti u detekciji deepfakea.
-=== Mit #1: Večina deepfakeova ima kašnjenje (lag) ===
+=== Mit #1: Većina deepfakeova ima kašnjenje (lag) ===
-Danas postoje modeli koji mogu stvarati deepfakeove praktički bez ikakvog kašnjenja. U pravilu, što je preciznije podudaranje piksela pri zamjeni lica, to je veće opterećenje CPU/GPU resursa i veća vjerojatnost kašnjenja. Međutim, prevaranti sve češće koriste lakše modele koji omogućuju izradu visokorezolucjiskih deepfakeova bez vidljivog kašnjenja ili pikselizacije.
+Danas postoje modeli koji mogu stvarati deepfakeove praktički bez ikakvog kašnjenja. U pravilu, što je preciznije podudaranje piksela pri zamjeni lica, to je veće opterećenje CPU/GPU resursa i veća vjerojatnost kašnjenja. Međutim, prevaranti sve češće koriste lakše modele koji omogućuju izradu visokorezolucijskih deepfakeova bez vidljivog kašnjenja ili pikselizacije.
 === Mit #2: Ako postoji kašnjenje, ljudi neće povjerovati deepfakeu ===
@@ Redak 139: / Redak 139: @@
 === Mit #3: Metapodaci dokazuju da je slika/videozapis stvarna ili lažna ===
-Metapodaci se mogu urediti ili ukloniti pomoću alata poput ExifTool-a. Većina društvenih mreža ionako autoatski prepisuje ili uklanja EXIF podatke prilikom učitavanja. Iako metapodaci ponekad mogu pružiti korisnu naznaku kod otkrivanja lažnih slika, oni nisu pouzdan dokaz autentičnosti.
+Metapodaci se mogu urediti ili ukloniti pomoću alata poput ExifTool-a. Većina društvenih mreža ionako automatski prepisuje ili uklanja EXIF podatke prilikom učitavanja. Iako metapodaci ponekad mogu pružiti korisnu naznaku kod otkrivanja lažnih slika, oni nisu pouzdan dokaz autentičnosti.
 ===== Provjera autentičnosti digitalnih slika =====
@@ Redak 192: / Redak 192: @@
 ===== Literatura =====
-[1] [[http://books.google.hr/books?id=mFJe8ZnAb3EC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|Plass, Jan L., Roxana Moreno, and Roland Brünken. Cognitive Load Theory. Cambridge University Press, 2010.]]
+[1] [[https://latamjournalismreview.org/articles/five-tools-to-detect-analyze-and-counter-disinformation/|César López Linares; Five tools to detect, analyze and counter disinformation; December 1, 2025]]
-[2] [[http://www.google.com/books?id=duWx8fxkkk0C&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. The Cambridge handbook of multimedia learning. Cambridge University Press, 2005.]]
+[2] [[https://www.sardine.ai/blog/ai-deepfake-detection/|Eduardo Lopez; Deepfake detection: A practical guide for fraud prevention teams; October 23, 2025]]
-[3] [[http://www.cogtech.usc.edu/publications/kirschner_Sweller_Clark.pdf|Kirschner, P. A, Sweller, J. and Clark, R. E. Why minimal guidance during instruction does not work: An analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching. Educational psychologist 41, no. 2, pp 75-86, 2006]]
+[3] [[https://arxiv.org/abs/2008.04095/|Guarnera, L., Giudice, O., & Battiato, S.; Fighting Deepfake by Exposing the Convolutional Traces on Images; August 7, 2020]]
+[4] [[https://c2pa.wiki/getting-started/faq/|C2PA Wiki; Frequently Asked Questions (FAQ); Dec 2, 2025]]

racfor_wiki/seminari2025/lz54251.1769036771.txt.gz · Zadnja izmjena: 2026/01/21 23:06 od Luka Žaja