Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice.

--- racfor_wiki:seminari2025:lz54251 [2026/01/21 23:07]
Luka Žaja [Prijevare s prijavama za posao]
+++ racfor_wiki:seminari2025:lz54251 [2026/01/21 23:19] (trenutno)
Luka Žaja [Literatura]
@@ Redak 113: / Redak 113: @@
 ==== Krivotovorenje dokaza za zahtjeve i sporove ====
-Napadači korsite deepfake tehnologiju za izradu uvjerljivih "dokaza" u slučajevima povrata sredstava, chargebackova i osiguravateljskih zahtjeva. Uređuju snimke dostave kako bi prikazali nestali ili ukradeni paket, režisirali lažne videozapise nesreća ili mijenaju račune i fakture kako bi potkrijepili zahtjev za povrat.
+Napadači koriste deepfake tehnologiju za izradu uvjerljivih "dokaza" u slučajevima povrata sredstava, chargebackova i osiguravateljskih zahtjeva. Uređuju snimke dostave kako bi prikazali nestali ili ukradeni paket, režisirali lažne videozapise nesreća ili mijenjaju račune i fakture kako bi potkrijepili zahtjev za povrat.
 U nekim slučajevima generiraju lažne snimke s kućnih kamera koje prikazuju krađu paketa ili slike "pogrešno isporučene" robe, čime se potiču automatske isplate bez ljudske provjere.
@@ Redak 121: / Redak 121: @@
 ==== Ucjene s deepfakeom ====
-Ove prijevare najčešće ciljaju mlađe osobe i obično započinju na društvenim mržama. Napadači korsite deepfake alate za stvaranje lažnih eksplicitnih slika ili videozapisa žrtava, a zatim prijete njihovim javnim objavljivanjem ako ne dobiju novac ili pristup financijskim računima.
+Ove prijevare najčešće ciljaju mlađe osobe i obično započinju na društvenim mrežama. Napadači koriste deepfake alate za stvaranje lažnih eksplicitnih slika ili videozapisa žrtava, a zatim prijete njihovim javnim objavljivanjem ako ne dobiju novac ili pristup financijskim računima.
 Ova vrsta zloupotrebe postala je ozbiljan globalni problem, zbog čega su društvene platforme počele uvoditi nove zakone usmjerene na zaštitu digitalnog identiteta i zabranu eksplicitnih deepfake sadržaja.
@@ Redak 128: / Redak 128: @@
 Postoji nekoliko upornih mitova o tome kako prepoznati deepfake sadržaj, a u nastavku su navedeni oni najpopularniji koji bi nas mogli prevariti u detekciji deepfakea.
-=== Mit #1: Večina deepfakeova ima kašnjenje (lag) ===
+=== Mit #1: Većina deepfakeova ima kašnjenje (lag) ===
-Danas postoje modeli koji mogu stvarati deepfakeove praktički bez ikakvog kašnjenja. U pravilu, što je preciznije podudaranje piksela pri zamjeni lica, to je veće opterećenje CPU/GPU resursa i veća vjerojatnost kašnjenja. Međutim, prevaranti sve češće koriste lakše modele koji omogućuju izradu visokorezolucjiskih deepfakeova bez vidljivog kašnjenja ili pikselizacije.
+Danas postoje modeli koji mogu stvarati deepfakeove praktički bez ikakvog kašnjenja. U pravilu, što je preciznije podudaranje piksela pri zamjeni lica, to je veće opterećenje CPU/GPU resursa i veća vjerojatnost kašnjenja. Međutim, prevaranti sve češće koriste lakše modele koji omogućuju izradu visokorezolucijskih deepfakeova bez vidljivog kašnjenja ili pikselizacije.
 === Mit #2: Ako postoji kašnjenje, ljudi neće povjerovati deepfakeu ===
@@ Redak 139: / Redak 139: @@
 === Mit #3: Metapodaci dokazuju da je slika/videozapis stvarna ili lažna ===
-Metapodaci se mogu urediti ili ukloniti pomoću alata poput ExifTool-a. Većina društvenih mreža ionako autoatski prepisuje ili uklanja EXIF podatke prilikom učitavanja. Iako metapodaci ponekad mogu pružiti korisnu naznaku kod otkrivanja lažnih slika, oni nisu pouzdan dokaz autentičnosti.
+Metapodaci se mogu urediti ili ukloniti pomoću alata poput ExifTool-a. Većina društvenih mreža ionako automatski prepisuje ili uklanja EXIF podatke prilikom učitavanja. Iako metapodaci ponekad mogu pružiti korisnu naznaku kod otkrivanja lažnih slika, oni nisu pouzdan dokaz autentičnosti.
 ===== Provjera autentičnosti digitalnih slika =====
@@ Redak 192: / Redak 192: @@
 ===== Literatura =====
-[1] [[http://books.google.hr/books?id=mFJe8ZnAb3EC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|Plass, Jan L., Roxana Moreno, and Roland Brünken. Cognitive Load Theory. Cambridge University Press, 2010.]]
+[1] [[https://latamjournalismreview.org/articles/five-tools-to-detect-analyze-and-counter-disinformation/|César López Linares; Five tools to detect, analyze and counter disinformation; December 1, 2025]]
-[2] [[http://www.google.com/books?id=duWx8fxkkk0C&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. The Cambridge handbook of multimedia learning. Cambridge University Press, 2005.]]
+[2] [[https://www.sardine.ai/blog/ai-deepfake-detection/|Eduardo Lopez; Deepfake detection: A practical guide for fraud prevention teams; October 23, 2025]]
-[3] [[http://www.cogtech.usc.edu/publications/kirschner_Sweller_Clark.pdf|Kirschner, P. A, Sweller, J. and Clark, R. E. Why minimal guidance during instruction does not work: An analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching. Educational psychologist 41, no. 2, pp 75-86, 2006]]
+[3] [[https://arxiv.org/abs/2008.04095/|Guarnera, L., Giudice, O., & Battiato, S.; Fighting Deepfake by Exposing the Convolutional Traces on Images; August 7, 2020]]
+[4] [[https://c2pa.wiki/getting-started/faq/|C2PA Wiki; Frequently Asked Questions (FAQ); Dec 2, 2025]]

racfor_wiki/seminari2025/lz54251.1769036858.txt.gz · Zadnja izmjena: 2026/01/21 23:07 od Luka Žaja