Slijede razlike između dviju inačica stranice.
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
racfor_wiki:seminari2025:zc54067 [2026/01/21 18:43] Zrinka Cvitanović [FLASH memorija] |
racfor_wiki:seminari2025:zc54067 [2026/01/22 16:13] (trenutno) Zrinka Cvitanović [TRIM] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 48: | Redak 48: | ||
| **Dinamička radna memorija** (engl. DRAM, //Direct Random Access Memory//) koristi kondenzatore za pohranu. Preciznije, za pohranu jednog bita koristi jedan tranzistor i jedan kondenzator. Kondenzator drži informaciju tako što čuva električni naboj koji se u njega pohrani. Kad je kondenzator napunjen, na krajevima postoji napon, a čitanje tog napona ga prazni. Tranzistor služi za čitanje pohranjene vrijednosti ili pisanje nove. [1] | **Dinamička radna memorija** (engl. DRAM, //Direct Random Access Memory//) koristi kondenzatore za pohranu. Preciznije, za pohranu jednog bita koristi jedan tranzistor i jedan kondenzator. Kondenzator drži informaciju tako što čuva električni naboj koji se u njega pohrani. Kad je kondenzator napunjen, na krajevima postoji napon, a čitanje tog napona ga prazni. Tranzistor služi za čitanje pohranjene vrijednosti ili pisanje nove. [1] | ||
| - | Ako se dugo ne koriste, kondenzatori se znaju isprazniti i time podatak koji čuvaju nestane. Zato je potrebno periodičko osvježavanje ili punjenje memorije. Ponovno punjenje kondenzatora se najjednostavnije radi čitanjem. Postoji sklopovlje koje periodički čita cijelu memoriju kako bi se osiguralo da se niti jedan kondenzator nije ispraznio od nekorištenja, [1] | + | Ako se dugo ne koriste, kondenzatori se znaju isprazniti i time podatak koji čuvaju nestane. Zato je potrebno periodičko osvježavanje ili punjenje memorije. Ponovno punjenje kondenzatora se najjednostavnije radi čitanjem. Postoji sklopovlje koje periodički čita cijelu memoriju kako bi se osiguralo da se niti jedan kondenzator nije ispraznio od nekorištenja. [1] |
| - | No, kao što je rečeno, čitanje podatka | + | No, kao što je rečeno, čitanje podatka prazni |
| ==== FLASH memorija ==== | ==== FLASH memorija ==== | ||
| Redak 72: | Redak 72: | ||
| Slika 3. Građa FLASH ćelije [6] | Slika 3. Građa FLASH ćelije [6] | ||
| - | Upisivanje podatka u ćeliju radi se dovođenjem visokog napona na //control gate//. Tada elektroni prođu kroz oksidativni sloj do floating | + | Upisivanje podatka u ćeliju radi se dovođenjem visokog napona na //control gate//. Tada elektroni prođu kroz oksidativni sloj do //floating |
| Brisanje podatka radi se dovođenjem visokog negativnog napona kako bi se elektroni izbili iz //gatea//. [6] | Brisanje podatka radi se dovođenjem visokog negativnog napona kako bi se elektroni izbili iz //gatea//. [6] | ||
| - | Dvije vrste FLASH memorije su NOR i NAND ćelije. U oba slučaja ćelije su posložene u memorijsko polje, ali je razlika u načinu njihova spajanja. | + | Dvije vrste FLASH memorije su NOR i NAND ćelije. U oba slučaja ćelije su posložene u memorijsko polje, ali postoji |
| **NOR memorija** ima paralelno spojene ćelije, što joj omogućuje brže čitanje i pisanje. Također, dugovječnija je i omogućuje pisanje jednog po jednog bita. No, paralelno spajanje čini sklop složenijim i zahtijeva više prostora, što rezultira manjim kapacitetom i većom cijenom. Zato se koristi samo za specifične primjene poput BIOS-a, spremanja konfiguracija i sl. | **NOR memorija** ima paralelno spojene ćelije, što joj omogućuje brže čitanje i pisanje. Također, dugovječnija je i omogućuje pisanje jednog po jednog bita. No, paralelno spajanje čini sklop složenijim i zahtijeva više prostora, što rezultira manjim kapacitetom i većom cijenom. Zato se koristi samo za specifične primjene poput BIOS-a, spremanja konfiguracija i sl. | ||
| Redak 82: | Redak 82: | ||
| **NAND memorija** ima serijski spojene ćelije. Češće se koristi za pohranu podataka jer je većeg kapaciteta i manje cijene. Veći kapacitet se ostvaruje gušćim slaganjem ćelija u mreži, što je moguće jer nema toliko žica kao u paralelnom spajanju. Njezini nedostatci su što svaka memorijska lokacija ima ograničen broj ciklusa pisanja i čitanja te se prije svakog pisanja memorijska lokacija mora obrisati. Također, podržava samo blokovsko pisanje. [6] | **NAND memorija** ima serijski spojene ćelije. Češće se koristi za pohranu podataka jer je većeg kapaciteta i manje cijene. Veći kapacitet se ostvaruje gušćim slaganjem ćelija u mreži, što je moguće jer nema toliko žica kao u paralelnom spajanju. Njezini nedostatci su što svaka memorijska lokacija ima ograničen broj ciklusa pisanja i čitanja te se prije svakog pisanja memorijska lokacija mora obrisati. Također, podržava samo blokovsko pisanje. [6] | ||
| - | Memorija na HDD-u organizirana je u sektore. FLASH memorija | + | Memorija na HDD-u organizirana je u sektore. FLASH memorija |
| ===== Princip rada SSD-a ===== | ===== Princip rada SSD-a ===== | ||
| Redak 119: | Redak 119: | ||
| * // | * // | ||
| * **nije definirano** što će korisnik dobiti | * **nije definirano** što će korisnik dobiti | ||
| - | * // | + | * // |
| * uvijek će se vratiti **unaprijed zadana vrijednost** | * uvijek će se vratiti **unaprijed zadana vrijednost** | ||
| * // | * // | ||