| Starije izmjene na obje strane
Starija izmjena
Novija izmjena
|
Starija izmjena
|
racfor_wiki:sigurna_komunikacija_pomocu_tora [2021/01/17 16:47]
mjurin [Poglavlje ..] |
racfor_wiki:sigurna_komunikacija_pomocu_tora [2024/12/05 12:24] (trenutno)
|
| |
| Jedna od najnovijih i najmodernijih aplikacija ovog tipa koja se oslanja na Tor zove se Briar, pisana u programskom jeziku Java, namjenjena za Android uređaje i jako je slična popularnim messenger aplikacijama kao npr. WhatsApp, Telegram i ostale. Aplikacija je open-source, namijenjena za pružanje sigurne i elastične peer-to-peer komunikacije bez centraliziranih poslužitelja i minimalnog oslanjanja na vanjsku infrastrukturu. Veze se uspostavljaju uživo skeniranjem QR koda (prije Bluetoothom) ili na daljinu razmjenom javnih ključeva putem Tor mreže, a sva privatna komunikacija ima end-to-end enkripciju. Relevantan sadržaj pohranjuje se u kriptiranom obliku na uređajima koji sudjeluju u komunikaciji. U konačnici, programeri Briar-a imaju cilj stvoriti sustav koji je “jednostavan za korištenje poput WhatsApp-a, siguran kao PGP i koji nastavlja raditi ako netko prekine Internet.” Zadnja stabilna verzija aplikacije izdana je u studenom 2019. godine, no još uvijek je u punom razvoju i rast njene popularnosti se tek očekuje. | Jedna od najnovijih i najmodernijih aplikacija ovog tipa koja se oslanja na Tor zove se Briar, pisana u programskom jeziku Java, namjenjena za Android uređaje i jako je slična popularnim messenger aplikacijama kao npr. WhatsApp, Telegram i ostale. Aplikacija je open-source, namijenjena za pružanje sigurne i elastične peer-to-peer komunikacije bez centraliziranih poslužitelja i minimalnog oslanjanja na vanjsku infrastrukturu. Veze se uspostavljaju uživo skeniranjem QR koda (prije Bluetoothom) ili na daljinu razmjenom javnih ključeva putem Tor mreže, a sva privatna komunikacija ima end-to-end enkripciju. Relevantan sadržaj pohranjuje se u kriptiranom obliku na uređajima koji sudjeluju u komunikaciji. U konačnici, programeri Briar-a imaju cilj stvoriti sustav koji je “jednostavan za korištenje poput WhatsApp-a, siguran kao PGP i koji nastavlja raditi ako netko prekine Internet.” Zadnja stabilna verzija aplikacije izdana je u studenom 2019. godine, no još uvijek je u punom razvoju i rast njene popularnosti se tek očekuje. |
| | |
| | |
| | |
| |
| |
| |
| ===== Zaključak ===== | ===== Zaključak ===== |
| | |
| | Iako je glavna značajka sustava Tor zaštita i sigurnost korisničkih podataka, posjeduje razne sigurnosne ranjivosti koje napadači mogu iskoristiti. Neke Tor-ove chat usluge su i ugašene (Tor Messenger, TorChat) zbog nedostatka sigurnosti. Ipak Tor je puno pridonio očuvanju privatnosti na Internetu i ne može ga se samo tako odbaciti kad se traži rješenje za sigurnost. Možda se rješenje tog pitanja nudi u kombiniranju Tor-ovih tehnika za zaštitu podataka sa nekih drugim tehnikama, kao što to rade navedeni Tox ili Briar. Dakle, iako se nije pokazao potpuno siguran Tor može poslužiti kao dobar temelj za izradu sustava koji će nuditi potpunu sigurnost i privatnost na Internetu. |
| | Razina zaštite podataka s godinama zasigurno raste, tehnike kriptiranja podataka napreduju, no ipak najpopularnije chat aplikacije imaju zajedničko obilježje arhitekture, a to je prisutstvo centralnog tijela koje može štititi našu privatnost, a i ne mora. Ti centralni serveri skupljaju metapodatke o nama i naših komunikacijama i zasad im mi možemo samo vjerovati, a u današnjem svijetu to nije lako niti se pokazalo pouzdano. Dakle, osim već postojećih sigurnosnih postupaka koje većina posjeduje, budućnost održavanja sigurnosti i privatnosti u komunikaciji putem Interneta je u izgradnji potpuno sigurnih i potpuno decentraliziranih peer-to-peer sustava koji se neće lako moći staviti pod cenzuru i, što je najvažnije, neće sakupljati nikakve korisničke metapodatke. Zahtjevi mogu biti jako teško ostvarivi, razvoj tehnologije nas uči da ništa nije nemoguće. |
| |
| ===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== |
| |
| [1] [[http://books.google.hr/books?id=mFJe8ZnAb3EC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|Plass, Jan L., Roxana Moreno, and Roland Brünken. Cognitive Load Theory. Cambridge University Press, 2010.]] | [1] [[https://en.wikipedia.org/wiki/Tor_(anonymity_network)|Tor(anonymity network), Wikipedia]] |
| | |
| | [2] [[https://www.torproject.org/|The Tor Project]] |
| | |
| | [3] [[https://latesthackingnews.com/2017/05/15/some-weaknesses-in-the-tor/| Some weaknesses in the Tor]] |
| | |
| | [4] [[https://en.wikipedia.org/wiki/Instantbird|Instantbird, Wikipedia]] |
| | |
| | [5] [[https://en.wikipedia.org/wiki/TorChat|TorChat, Wikipedia]] |
| | |
| | [6] [[https://www.ricochetrefresh.net/| Ricochet Refresh]] |
| | |
| | [7] [[https://briarproject.org/|Briar Project]] |
| | |
| | [8] [[https://en.wikipedia.org/wiki/Tox_(protocol)|Tox_(protocol), Wikipedia]] |
| |
| [2] [[http://www.google.com/books?id=duWx8fxkkk0C&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. The Cambridge handbook of multimedia learning. Cambridge University Press, 2005.]] | [9] [[https://www.youtube.com/watch?v=Dr42vZIoGqM&t=1s| Briar and Crypto Messenger Evolution]] |
| |
| [3] [[http://www.cogtech.usc.edu/publications/kirschner_Sweller_Clark.pdf|Kirschner, P. A, Sweller, J. and Clark, R. E. Why minimal guidance during instruction does not work: An analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching. Educational psychologist 41, no. 2, pp 75-86, 2006]] | |
| |
| |
| |
