Većina komunikacije preko Interneta odvija se preko SSL/TSL protokola. SSL (Secure Sockets Layer) sprječava pristup do web-a onima kojima to nije namijenjeno. Najviše se koristi u Internet trgovini gdje je potrebno na siguran način proslijediti podatke o kartici od klijenta do poslužitelja. SSL je originalna inačica protokola, a kasnije je preimenovan u TLS. Generalno gledano protokol je vrlo siguran za enkripciju prometa, no ranjiv je napadima kao što su Man in the middle i Heartbleed.

Ključne riječi: SSL; TSL; komunikacija; sigurnost; napad

Već od davnih vremena ljudi su upoznati s fizičkom steganografijom, npr. korištenje tinte koja je vidljiva samo u određenom svjetlu. U današnje doba sve više je prisutna digitalna steganografija, a jedna od popularnih metoda je izmjena slika [1]. Moguće je izmijeniti sliku tako da promjene nisu vidljive ljudskom oku nego samo programskim alatima. Osoba koja zna na koji način tražiti poruku lako će je pronaći, ali ona koja ne zna neće ni posumnjati da je nešto promijenjeno. Jedan od mogućih načina otkrivanja promjena je korištenje neuronskih mreža te će ta metoda biti detaljnije opisana u nastavku.

Jedna od najčešće korištenih tehnika za skrivanje podataka je tehnika najmanjeg bita, poznata kao LSB. Ova tehnika mijenja posljednjih nekoliko bitova u bajtu za kodiranje poruke, što je posebno korisno u nečemu poput slike, gdje su crvene, zelene i plave vrijednosti svakog piksela predstavljene s osam bitova (jedan bajt) u rasponu od 0 do 255 u decimalnom ili 00000000 do 11111111 u binarnom. Promjena posljednja dva bita u potpuno crvenom pikselu s 11111111 na 11111101 mijenja samo crvenu vrijednost s 255 na 253, što golim okom stvara gotovo neprimjetnu promjenu boje, ali nam još uvijek omogućuje kodiranje podataka unutar slike. [2]

Umjetna neuronska mreža napravljena je po uzoru na ljudski mozak. Ona je skup umjetnih neurona koji su međusobno povezani vezama kroz koje prolazi signal. Aktiviraju se ako je je zadovoljen uvjet postavljen aktivacijskom funkcijom. Može se sastojati od više ili jednog ulaza i jednog izlaza, između kojih se nalaze skriveni slojevi. Glavna primjena umjetnih mreža je kod traženja ovisnosti između podataka koji nisu u isključivo linearnoj vezi, a mogu se ujediniti u jedan složeni ulazni skup. U tom slučaju neuronske mreže su uspješnije nego drugi pristupi obradi podataka. [3] Razlika među mrežama je u arhitekturi, u načinu učenja i signalima.

Konvolucijske neuronske mreže (CNN) su vrsta neuronskih mreža koja se najčešće koristi za analizu vizualnih podataka. Dizajnirane su za obradu podataka koji imaju topologiju sličnu mreži što ih čini idealnim za klasifikaciju slika. CNN sadrži više vrsta slojeva: konvolucijske, objedinjujuće i potpuno povezane. Konvolucijski slojevi odgovorni su za otkrivanje uzoraka u ulaznim podacima, poput rubova ili oblika. Objedinjujući slojevi smanjuju dimenziju podataka, dok potpuno povezani slojevi povezuju svaki neuron u jednom sloju sa svakim neuronom u drugom sloju. [4]

[1] Wang W., Farid H.: Exposing Digital Forgeries in Video by Detecting Double MPEG Compression

[2] A. Gironi, M. Fontani, T. Bianchi, A. Piva, M. Barni: A VIDEO FORENSIC TECHNIQUE FOR DETECTING FRAME DELETION AND INSERTION

[3] https://www.forensicfocus.com/articles/forensics-bitcoin/