Istraživanje Googleove tehnologije, posebno Google Maps i geoorada, otkriva kako se podaci o lokaciji koriste u forenzičke svrhe. Google Maps pruža korisne informacije, dok se geoorade, alat za praćenje zločina, koriste u policijskim istragama. Međutim, postavlja se pitanje o granicama privatnosti i etičnosti korištenja ovih podataka. Transparentnost Googlea u dijeljenju informacija o zahtjevima policije ključna je za razumijevanje utjecaja ovih tehnologija na društvo. Kroz ovo istraživanje, naglašava se potreba za smjernicama i zakonima koji će štititi pravednost i privatnost u digitalnom dobu.

Google je internetska tražilica u vlasništvu tvrtke Google LLC te je najkorištenija tražilica na internetu. Googleova misija je organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google Karte je Googleova tehnologija besplatnih digitalnih mrežnih karata. Služi kao vrlo koristan alat za planiranje trase putovanja, lociranje traženih mjesta, pregledavanje satelitskih snimaka, itd. Lako se može implementirati na različite web stranice i kombinirati s drugim aplikacijama.

U sklopu ovog seminara, nama zanimljiva stvar je Googleova mogućnost prikupljanja podataka o lokaciji. Google prati lokaciju korisnika njihovih produkata, uključujući korisnike Android mobilnih uređaja i korisnike raznih Googleovih aplikacija s drugih uređaja.

Dakle, za Android korisnike Google smije pratiti lokacija dok god je u postavkama omogućena opcija praćenja lokacije. Za iOS korisnike, lokacijske usluge su uključene samo dok se koristi Google proizvod, npr. Google Maps. Te informacije se spremaju u repozitorij zvan „Sensorvault“ gdje se za svaki uređaj pohranjuje povijest lokacija. Google je započeo pohranjivanje ovih informacija zbog lokacijski – personaliziranih oglasa za korisnike. Ta odluka se pokazala vrlo profitabilnom.

Google može odrediti približnu lokaciju mobilnog uređaja na temelju GPS čipova u uređaju, kao i blizinu uređaja Wi-Fi žarišnim točkama, Bluetooth odašiljačima i baznim stanicama. Za potrebe Wi-Fi-ja, Google koristi karakteristike bežičnih pristupnih točaka u dometu uređaja (uključujući jačinu primljenog signala) kako bi odredio blizinu uređaja pristupnoj točki, a time i približnu lokaciju.

Način na koji Google prati te podatke ovisi o vrsti uređaja (Android protiv Applea) i postavkama privatnosti pojedinog korisnika. Google ne može odrediti točnu lokaciju uređaja i kao takvi zapisi o lokaciji sadrže “vrijednost nesigurnosti” koji se izražava u metrima.

Budući da Google ne zna točnu lokaciju uređaja, ona predstavlja moguću lokaciju u sferi ili ono što Google naziva Radijus prikaza karata. Googleov cilj je da će biti procijenjenih 68% šanse da je korisnik stvarno unutar sferičnog prikaza.

Iako je izvorna namjera Googleove tehnologije Sensorvault bila učinkovitija prodaja oglašavanja, tijekom proteklih nekoliko godina policija je tražila te podatke kako bi utvrdila tko je bio prisutan na određenom zemljopisnom području u određeno vrijeme, na primjer, kada je počinjen zločin.

Ovi se nalozi često nazivaju „Geoogradni nalozi“ jer službenici traže informacije o uređajima koji se nalaze unutar zemljopisnog područja. Godine 2021. Google je objavio podatke o broju naloga za „geoogradu“ koje traži policija. Prema podacima, “Google je primio 11.554 naloga za „geoogradu“ u 2020.“

Zato što se zločin dogodio usred parkirališta, kreirat ćemo geoogradu koji uključuje rubove parkirališta jer će to povećati šanse da se mobilni uređaj osumnjičenika nalazi unutar dosega Wi-Fi pristupne točke ili Bluetooth odašiljača. Suprotno tome, geoogradu će obuhvatiti mobilne uređaje brojnih ljudi koji nisu povezani s prekršajem.

Geoograda obuhvaća ljude koji se nalaze na parkiralištu ili u okolnim poslovnim prostorima. Međutim, geoograda vjerojatno zahvaća mnogo više ljudi, uključujući stanovnike ili posjetitelje obližnjih apartmana i sve koji su vozili na okolnim ulicama tijekom navedenog vremena. Geoograda pronalazi tri moguća osumnjičenika.

Policija zatim traži Google inforomacije o Device ID-jevima pohranjenim u Sensorvaultu. Ovako izgleda povratna informacija Googlea.

Ukratko, proučavajući Google Maps i geoorade, otvaraju se pitanja o tome kako se naši podaci koriste u forenzičke svrhe. Iako Google Maps pruža super korisne informacije, vidimo da iste podatke može koristiti policija u rješavanju zločina. No, to postavlja pitanje - gdje je granica između korisnosti i privatnosti?

Geoograde, koje se koriste za praćenje zločina, izgledaju super za policiju, ali nas također brine koliko podataka mogu pokupiti i kako se ti podaci čuvaju. Google dijeli informacije o tome koliko je puta policija zatražila te podatke, što je važno za transparentnost.

Na kraju, dok istražujemo kako Google pomaže u rješavanju zločina, moramo razmišljati o tome kako očuvati pravednost i privatnost. Trebamo smjernice i zakone koji će nam pomoći da održimo ravnotežu između sigurnosti i poštovanja privatnosti u ovo doba digitalne povezanosti.

Video prezentacija

[1] https://courses.mykludo.com/blog/2020/02/12/how-to-corroborate-witness-evidence-with-google-maps/

[2] https://www.forensicfocus.com/forums/general/google-location-data/

[3] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877050919315637

[4] https://thebinaryhick.blog/2023/10/17/finding-phones-with-google-maps-part-1-android/